Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj Konfederaciji
Brojčano stanje Hrvata u Švicarskoj Konfederaciji i njihovo doseljavanje
Hrvati se u Švicarsku u znatnijem broju počinju doseljavati sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća, a većina ih je došla na rad u ovu zemlju krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina (ekonomski razlozi) i za vrijeme i nakon Domovinskog rata tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Krajem šezdesetih godina u Švicarskoj se zapošljava veći broj Hrvata, pretežito tehnička inteligencija i liječnici, koji su tada bili traženi, napose u industrijski razvijenim kantonima Zürich, Basel i Argau. Posljednjih tridesetak godina pretežito su dolazili Hrvati iz Bosne i Hercegovine, naročito iz Bosanske Posavine i Hercegovine, uglavnom naseljavajući veća industrijska naselja i gradove diljem Švicarske. U posljednje vrijeme nema većeg doseljavanja hrvatskih državljana u Švicarsku.
Sukladno službenim podacima iz 2022. švicarskog Saveznog ureda za statistiku, u Švicarskoj Konfederaciji živi 28.854 hrvatskih državljana, i 29.699 dvojnih državljana, a na osnovi procjene hrvatskih katoličkih misija, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i same hrvatske iseljeničke zajednice smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80.000. Službeno broj Hrvata u Švicarskoj konfederaciji opada, što je većinom posljedica njihove naturalizacije, odnosno stjecanja švicarskog državljanstva čime automatski izlaze iz statistike stranac. Iako Hrvata ima u svim švicarskim kantonima, kao mjesta najbrojnije koncentracije Hrvata izdvajaju se Zurich, Aargau, St. Gallen, Bern, Ticino (Tessin), Luzern, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Wallis.
Status Hrvata u Švicarskoj Konfederaciji
Integracija stranaca u društvo jedno je od prioriteta Vlade Švicarske Konfederacije. Hrvati u Švicarskoj uživaju jednaka prava poput ostalih stranaca koji borave i rade u Švicarskoj. Protokol III. o slobodi kretanja, sklopljen između Švicarske i Europske unije koji je na snagu stupio 1. siječnja 2017. omogućio je svim hrvatskim državljanima ulazak u Švicarsku bez vize i zadržavanje do tri mjeseca. Za duži boravak potrebna je dozvola koju izdaje nadležno kantonalno tijelo za migracije.
Hrvatske udruge i organizacije
Hrvati se u Švicarskoj uglavnom okupljaju u kulturnim i sportskim udruženjima, no međusobno nisu povezani krovnom organizacijom. U doba uspostave Republike Hrvatske i Domovinskog rata, Hrvati u Švicarskoj su putem brojnih udruga te samostalno pomagali Republiku Hrvatsku, osobito slanjem humanitarne pomoći.
U Švicarskoj djeluje oko 80 hrvatskih udruga - kulturnih, sportskih, zavičajnih, humanitarnih, moto klubovi, Hrvatsko-švicarski gospodarski klub, Udruga roditelja Hrvatske dopunske škole te 2019. osnovana Zajednica hrvatskih studenata u Švicarskoj te Croatian-Swiss Young Professionals Association.
Hrvatska inozemna pastva
U Švicarskoj djeluje 12 hrvatskih katoličkih misija. Počeci vjerskog dušobrižništva nad Hrvatima u Švicarskoj datiraju još iz 1951. godine, kada je fra Lucijan Kordić povremeno misionario među Hrvatima u Švicarskoj, a 1961. imenovan je i službeno iz Rima misionarom za hrvatske vjernike. Prva Hrvatska katolička misija (HKM) osnovana je 1967. godine u Zürichu. Hrvatske katoličke misije nalaze se u Aarauu, Baselu, Bernu, Frauenfeldu, Lausanne, Luzernu, Solothurnu, St. Gallenu, Ticinu, Trimmisu, Zugu i Zürichu. Od 2022. koordinator hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj je fra Antonijo Šakota, a njegova služba traje do 31. prosinca 2027. Mnoge misije imaju i svoje knjižnice, a javno komuniciraju i putem glasila „Movis“, koji izlazi četiri puta godišnje i šalje se na 15.000 adresa. Također, poveznice na dio misija možete pronaći na http://www.kroaten-missionen.ch/.
Do uspostave Republike Hrvatske okupljanje u misijama imalo je posebnu važnost, pridonoseći očuvanju samobitnosti Hrvata i njihova identiteta kroz vjerske, društvene i kulturne manifestacije. Usporedno s promjenom povijesnih i političkih uvjeta postupno se promijenilo i značenje hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj te i odnos pojedinih segmenata hrvatskog iseljeništva. Oko misija se i dalje okuplja tradicionalnije orijentirani dio iseljeništva.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Važna uloga u očuvanju hrvatskog jezika i kulture te hrvatskog identiteta u Švicarskoj Konfederaciji svakako pripada i Hrvatskoj nastavi, koja je u potpunoj nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U školskoj godini 2022./2023. hrvatska nastava se odvijala na sveukupno 47 nastavnih mjesta, u 17 kantona za 587 učenika. Od osnutka Hrvatske škole 1990. godine broj polaznika je uglavnom u padu, pa se tako sa svakom novom školskom godinom gubi određeni broj učenika. Na hrvatskom se jeziku održavaju i satovi vjeronauka u hrvatskim katoličkim misijama.
U Švicarskoj djeluju katedre za slavistiku sveučilišta u Baselu, Bernu, Freiburgu i Zürichu, koje su izvan nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Što se pak obrazovne strukture tiče, danas u Švicarskoj nalazimo veći broj više i visoko obrazovanih Hrvata.
Izdavaštvo i mediji
Bogat izvor informacija o zbivanjima vezanim za Hrvate na području Švicarske, poput aktivnosti hrvatskih udruga i hrvatskog iseljeništva općenito jesu portali https://www.csypa.ch/novosti/, https://helveticro.ch/hr/, www.hrvati.ch i www.moja-domovina.net .
Glasilo Hrvatskih katoličkih misija, „Movis“ izlazi 4 puta godišnje u nakladi od 14 000 primjeraka (https://www.hkm-movis.ch/ ).
Hrvatski kulturni klub izdaje dva puta godišnje u nakladi od 2000 primjeraka dvojezični časopis „Libra“. Udruga roditelja Hrvatske dopunske škole u Švicarskoj od 1992.godine jednom godišnje izdaje časopis „Govorimo Hrvatski“.
Većina udruga koje su aktivne imaju svoje internetske portale.
Hrvati se u Švicarsku u znatnijem broju počinju doseljavati sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća, a većina ih je došla na rad u ovu zemlju krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina (ekonomski razlozi) i za vrijeme i nakon Domovinskog rata tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Krajem šezdesetih godina u Švicarskoj se zapošljava veći broj Hrvata, pretežito tehnička inteligencija i liječnici, koji su tada bili traženi, napose u industrijski razvijenim kantonima Zürich, Basel i Argau. Posljednjih tridesetak godina pretežito su dolazili Hrvati iz Bosne i Hercegovine, naročito iz Bosanske Posavine i Hercegovine, uglavnom naseljavajući veća industrijska naselja i gradove diljem Švicarske. U posljednje vrijeme nema većeg doseljavanja hrvatskih državljana u Švicarsku.
Sukladno službenim podacima iz 2022. švicarskog Saveznog ureda za statistiku, u Švicarskoj Konfederaciji živi 28.854 hrvatskih državljana, i 29.699 dvojnih državljana, a na osnovi procjene hrvatskih katoličkih misija, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i same hrvatske iseljeničke zajednice smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80.000. Službeno broj Hrvata u Švicarskoj konfederaciji opada, što je većinom posljedica njihove naturalizacije, odnosno stjecanja švicarskog državljanstva čime automatski izlaze iz statistike stranac. Iako Hrvata ima u svim švicarskim kantonima, kao mjesta najbrojnije koncentracije Hrvata izdvajaju se Zurich, Aargau, St. Gallen, Bern, Ticino (Tessin), Luzern, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Wallis.
Status Hrvata u Švicarskoj Konfederaciji
Integracija stranaca u društvo jedno je od prioriteta Vlade Švicarske Konfederacije. Hrvati u Švicarskoj uživaju jednaka prava poput ostalih stranaca koji borave i rade u Švicarskoj. Protokol III. o slobodi kretanja, sklopljen između Švicarske i Europske unije koji je na snagu stupio 1. siječnja 2017. omogućio je svim hrvatskim državljanima ulazak u Švicarsku bez vize i zadržavanje do tri mjeseca. Za duži boravak potrebna je dozvola koju izdaje nadležno kantonalno tijelo za migracije.
Hrvatske udruge i organizacije
Hrvati se u Švicarskoj uglavnom okupljaju u kulturnim i sportskim udruženjima, no međusobno nisu povezani krovnom organizacijom. U doba uspostave Republike Hrvatske i Domovinskog rata, Hrvati u Švicarskoj su putem brojnih udruga te samostalno pomagali Republiku Hrvatsku, osobito slanjem humanitarne pomoći.
U Švicarskoj djeluje oko 80 hrvatskih udruga - kulturnih, sportskih, zavičajnih, humanitarnih, moto klubovi, Hrvatsko-švicarski gospodarski klub, Udruga roditelja Hrvatske dopunske škole te 2019. osnovana Zajednica hrvatskih studenata u Švicarskoj te Croatian-Swiss Young Professionals Association.
Hrvatska inozemna pastva
U Švicarskoj djeluje 12 hrvatskih katoličkih misija. Počeci vjerskog dušobrižništva nad Hrvatima u Švicarskoj datiraju još iz 1951. godine, kada je fra Lucijan Kordić povremeno misionario među Hrvatima u Švicarskoj, a 1961. imenovan je i službeno iz Rima misionarom za hrvatske vjernike. Prva Hrvatska katolička misija (HKM) osnovana je 1967. godine u Zürichu. Hrvatske katoličke misije nalaze se u Aarauu, Baselu, Bernu, Frauenfeldu, Lausanne, Luzernu, Solothurnu, St. Gallenu, Ticinu, Trimmisu, Zugu i Zürichu. Od 2022. koordinator hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj je fra Antonijo Šakota, a njegova služba traje do 31. prosinca 2027. Mnoge misije imaju i svoje knjižnice, a javno komuniciraju i putem glasila „Movis“, koji izlazi četiri puta godišnje i šalje se na 15.000 adresa. Također, poveznice na dio misija možete pronaći na http://www.kroaten-missionen.ch/.
Do uspostave Republike Hrvatske okupljanje u misijama imalo je posebnu važnost, pridonoseći očuvanju samobitnosti Hrvata i njihova identiteta kroz vjerske, društvene i kulturne manifestacije. Usporedno s promjenom povijesnih i političkih uvjeta postupno se promijenilo i značenje hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj te i odnos pojedinih segmenata hrvatskog iseljeništva. Oko misija se i dalje okuplja tradicionalnije orijentirani dio iseljeništva.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Važna uloga u očuvanju hrvatskog jezika i kulture te hrvatskog identiteta u Švicarskoj Konfederaciji svakako pripada i Hrvatskoj nastavi, koja je u potpunoj nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U školskoj godini 2022./2023. hrvatska nastava se odvijala na sveukupno 47 nastavnih mjesta, u 17 kantona za 587 učenika. Od osnutka Hrvatske škole 1990. godine broj polaznika je uglavnom u padu, pa se tako sa svakom novom školskom godinom gubi određeni broj učenika. Na hrvatskom se jeziku održavaju i satovi vjeronauka u hrvatskim katoličkim misijama.
U Švicarskoj djeluju katedre za slavistiku sveučilišta u Baselu, Bernu, Freiburgu i Zürichu, koje su izvan nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Što se pak obrazovne strukture tiče, danas u Švicarskoj nalazimo veći broj više i visoko obrazovanih Hrvata.
Izdavaštvo i mediji
Bogat izvor informacija o zbivanjima vezanim za Hrvate na području Švicarske, poput aktivnosti hrvatskih udruga i hrvatskog iseljeništva općenito jesu portali https://www.csypa.ch/novosti/, https://helveticro.ch/hr/, www.hrvati.ch i www.moja-domovina.net .
Glasilo Hrvatskih katoličkih misija, „Movis“ izlazi 4 puta godišnje u nakladi od 14 000 primjeraka (https://www.hkm-movis.ch/ ).
Hrvatski kulturni klub izdaje dva puta godišnje u nakladi od 2000 primjeraka dvojezični časopis „Libra“. Udruga roditelja Hrvatske dopunske škole u Švicarskoj od 1992.godine jednom godišnje izdaje časopis „Govorimo Hrvatski“.
Većina udruga koje su aktivne imaju svoje internetske portale.