Hrvatsko iseljeništvo u Brazilu

Slika /iseljenistvo/brazil.jpg
Brojčano stanje Hrvata u Brazilu i njihovo doseljavanje

Danas je nemoguće utvrditi brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu. No, pretpostavlja se da danas, prema najnovijim podacima, tamo živi oko 70 000 Hrvata i njihovih potomaka.
Hrvatsko iseljeništvo je u prošlom, 20. stoljeću, u Brazil pristiglo u dva vala. Prvi val useljavanja zbio se početkom dvadesetih godina prošloga stoljeća, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je brazilska vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj tih doseljenika stigao je iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva. Uglavnom su naselili državu Sao Paolo i istoimeni grad. Prema nekim podacima u Brazilu je 1939. bilo oko 15.000 Hrvata.
Poslije Drugog svjetskog rata u Brazil je došao izvjestan broj naših političkih izbjeglica. Pripadnici tog drugog vala useljavanja regionalno nisu definirani i stigli su iz svih hrvatskih krajeva. Oni su gotovo velikom većinom ostali u gradu Sao Paolu.
U Brazilu živi sve manji broj Hrvata rođenih u Hrvatskoj, a stasa već četvrta generacija njihovih potomaka. Uglavnom su nastanjeni na području megalopolisa Sao Paola i istoimene države, ali u manjem broju može ih se naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji, no pojedinaca ima po čitavom Brazilu.
 
Status Hrvata u Brazilu

Hrvati koji imaju brazilsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Brazila. Zahtjev za stjecanje državljanstva može se podnijeti nakon najmanje 4 godine stalnog boravka u Brazilu. Brazil dozvoljava dvojno državljanstvo.
Razina obrazovanja Hrvata u Brazilu je raznolika. Hrvati koji su pristigli između dva svjetska rata uglavnom su imali nižu razinu obrazovanja, ali u socioprofesionalnom smislu ta skupina je bila vrlo homogena jer su većinom bili poljoprivrednici i obrtnici.
Među Hrvatima koji su se doselili nakon Drugog svjetskog rata nalazili su se pripadnici srednje klase, intelektualci, razne slobodne profesije, trgovci itd. Ta raznolikost i drugačija motivacija za iseljavanje omogućila je drugoj skupini drugu vrstu interakcije s brazilskim društvom, uz veću sposobnost organiziranja i mobilizacije članova. Za obje skupine useljenika je karakteristično da su im se potomci asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a većinom imaju srednji ili visoki status obrazovanja.
 
 
Hrvatske udruge i katoličke misije

Mogu se istaknuti dvije udruge „Croata Sacra Paulistana“ i „Društvo prijatelja Dalmacije“. Obje izdaju tromjesečni bilten na portugalskom jeziku koji sadržava i tekstove na hrvatskom jeziku. U društvu “Croatia Sacra Paulistana” bilten se zove “Conexao Brasil-Croatia” (Veza Brazil-Hrvatska), a u “Društvu prijatelja Dalmacije” bilten se zove “Jornal da Sociedade da Dalmacia”.
 
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Na području Brazila nema organiziranog učenja hrvatskog jezika i kulture, niti nastavnog mjesta od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Tijekom 2012. osnovan je tečaj hrvatskog jezika i kulture pod vodstvom prof. Milana Puha, uz podršku CSP-a i Veleposlanstva RH u Braziliji. Tečajevi hrvatskog jezika održavaju se u prostorijama obje hrvatske udruge, a polaze ga osobe u životnoj dobi od 20 do 55 godina.

Prof. Milan Puh je ishodio odobrenje  kolegija hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu u São Paulu,  od početka 2020. godine. To je  sveučilišni kolegij prvi te vrste u Brazilu.
U Brazilu ne postoji lektorat hrvatskog jezika.

Izdavaštvo i mediji

Potomci Hrvata su osnovali web stranicu “Pagina Brasileira da Croacia”(Brazilska stranica o Hrvatskoj) na portugalskom jeziku koja je dosta popularna među hrvatskim iseljenicima u Brazilu.
http://www.croaciaparabrasileiros.com