Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci

Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.

Na temelju procjena pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći:

Argentina: oko 250.000
Australija: oko 250.000
Austrija: oko 90.000
Belgija: oko 7000
Brazil: oko 70.000
Bolivija: oko 5000
Čile: oko 200.000
Danska: oko 2500
Ekvador: oko 4000
Francuska: oko 40.000
Irska: oko 20.000
Italija: oko 60.000
Južna Afrika: oko 8000
Kanada: oko 250.000
Luksemburg: oko 3000
Nizozemska: oko 10.000
Norveška: oko 2000
Novi Zeland: oko 100.000
Njemačka: oko 500.000
Paragvaj: oko 5000
Peru: oko 6000
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
Švedska: oko 40.000
Švicarska: oko 80.000
Urugvaj: oko 5000
Velika Britanija: oko 5000
Venezuela: oko 5000 

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja. Potrebno je izdvojiti nekoliko razdoblja koja označavaju imigraciju Hrvata:

Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Sjedinjene Države, Latinska Amerika, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland
Od 1918. do Drugog svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija
Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata: Argentina i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi
Nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada
Nakon 1990-ih: Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga. Starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno "ekonomska imigracija" u inozemstvu još uvijek pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata" koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe. Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), dok se drugi dio još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.

Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom. Naš glavni cilj temelji se na tome kako očuvati identitet hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika.