Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci

Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.
 

Na temelju procjena pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći:

  • Argentina: oko 250 000
  • Australija: oko 250.000
  • Austrija: oko 90.000
  • Belgija: oko 6 000
  • Brazil: oko 20 000
  • Bolivija: oko 5 000
  • Čile: oko 200 000
  • Danska: približno 1 000
  • Ekvador: oko 4000
  • Francuska: oko 40 000
  • Italija: oko 60.000
  • Južna Afrika: oko 8000
  • Kanada: oko 250 000
  • Luksemburg: oko 2000
  • Nizozemska: oko 10 000
  • Norveška: oko 2 000
  • Novi Zeland: oko 40 000
  • Njemačka: oko 350 000
  • Paragvaj: oko 5 000
  • Peru: oko 6 000
  • Sjedinjene Države: oko 1 200 000
  • Švedska: oko 35 000
  • Švicarska: oko 80 000
  • Urugvaj: oko 5 000
  • Velika Britanija: oko 5 000
  • Venezuela: oko 5 000
     

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja. Potrebno je izdvojiti nekoliko razdoblja koja označavaju imigraciju Hrvata:

  • Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Sjedinjene Države, Latinska Amerika, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland
  • Od 1918. do Drugog svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija
  • Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata: Argentina i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi
  • Nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada
  • Nakon 1990-ih: Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland


Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga. Starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno "ekonomska imigracija" u inozemstvu još uvijek pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata" koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe. Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), dok se drugi dio još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.

Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim zemljama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, da žele surađivati ??sa svojom domovinom. Naš glavni cilj temelji se na tome kako očuvati identitet hrvatskih doseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika.