Hrvatsko iseljeništvo u Norveškoj
Brojčano stanje Hrvata u Kraljevini Norveškoj i njihovo doseljavanje
Hrvatska zajednica u Norveškoj broji oko 2100 članova, a prema statistikama, u Norveškoj živi oko 7300 hrvatskih državljana.
Prvi Hrvati doselili su se u Norvešku tijekom pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kao politički emigranti - izbjeglice (manje skupine ljudi) koji su otišli iz Jugoslavije radi neslaganja s tadašnjim režimom. Najveći dio njih stigao je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, uglavnom kao ekonomska emigracija. Velika skupina u tom razdoblju je stigla iz okolice Nove Gradiške. Osim iz Slavonije, odakle dolazi pretežni broj Hrvata, ima ih i s područja Dalmacije, Hrvatskog Primorja, Hrvatskog Zagorja, Like i dr.
Status Hrvata u Norveškoj
Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve građane zemlje primateljice. Na snazi su određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni boravak, privremeni boravak i azil.
Norveško državljanstvo može se steći nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje sedam godina, uz sposobnost korištenja norveškog jezika. Norveški Zakon o državljanstvu od 2020. godine dozvoljava dvojno državljanstvo. Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska s Norveškom primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
Hrvatske udruge i katoličke misije
Hrvatska zajednica u Norveškoj (Kroatisk forbund i Norge) utemeljena je 10. ožujka 1989. godine kao nacionalna udruga Hrvata u Norveškoj, a na inicijativu nogometnog kluba "Croatia" iz Osla. Zajednica je ujedno i podružnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Norvešku. Najstarije društvo u Zajednici je NK Croatia, Oslo, utemeljen davne 1973. godine. Od svoga osnutka Hrvatska zajednica je glavni nositelj aktivnosti Hrvata u Norveškoj; športskih, kulturnih, društvenih te je bila iznimno aktivna u organizaciji humanitarne i ine pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Trenutno u okviru Hrvatske zajednice djeluje nekoliko društava i školski odbor.
Od 1970. godine djeluje Hrvatska katolička misija u Norveškoj, a dugi niz godina župnik je don Marinko Pervan. Svete mise održavaju se na hrvatskom jeziku u Oslu (svake nedjelje), a u ostalim norveškim gradovima povremeno prema potrebi i dogovoru (gradovi Jessheim, Moss, Stavanger, Bergen, Askim, Kristiansand, Faerdu).
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Hrvatska dopunska škola u Norveškoj ponovo je aktivirana 2021. godine nakon desetogodišnje pauze. Temeljem suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, škola je započela s radom u školskoj godini 2021/2022. Škola djeluje uživo jednom tjedno (subotom u Oslu) i dva puta tjedno na daljinu za djecu koja žive izvan Osla, u udaljenim norveškim gradovima. Školu pohađa (uživo i online) oko 50 učenika. Pomoćna dopunska škola koju su samoinicijativno organizirali Hrvati iz Stavangera (grad udaljen od Osla oko 700 km) obuhvaća 10 učenika koji se također povremeno uključuju u nastavu na daljinu. Učiteljice iz Stavangera djeluju na volonterskoj osnovi u svrhu očuvanja hrvatskog jezika i kulture, uz veliku ljubav koju gaje prema Domovini.
U Norveškoj ne djeluje lektorat hrvatskog jezika i književnosti niti se može studirati hrvatski jezik. Na odjelu za slavistiku pri Sveučilištu u Oslu može se studirati bosanski-hrvatski-srpski jezik. U akademskoj godini 2021./2022. na Odjelu je studiralo desetak studenata; neki od njih uzimaju samo pojedinačne predmete, dok im je glavni studijski smjer nešto drugo. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Oslu kontinuiranim inicijativama nastoji razdvojiti hrvatski jezik iz kategorije BHS jezika.
Facebook stranica Hrvatske zajednice u Norveškoj
https://www.facebook.com/groups/399058800186540/about/
Facebook stranica Hrvatske katoličke misije u Norveškoj
https://www.facebook.com/profile.php?id=100064782484419
Hrvatska zajednica u Norveškoj broji oko 2100 članova, a prema statistikama, u Norveškoj živi oko 7300 hrvatskih državljana.
Prvi Hrvati doselili su se u Norvešku tijekom pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kao politički emigranti - izbjeglice (manje skupine ljudi) koji su otišli iz Jugoslavije radi neslaganja s tadašnjim režimom. Najveći dio njih stigao je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, uglavnom kao ekonomska emigracija. Velika skupina u tom razdoblju je stigla iz okolice Nove Gradiške. Osim iz Slavonije, odakle dolazi pretežni broj Hrvata, ima ih i s područja Dalmacije, Hrvatskog Primorja, Hrvatskog Zagorja, Like i dr.
Status Hrvata u Norveškoj
Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve građane zemlje primateljice. Na snazi su određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni boravak, privremeni boravak i azil.
Norveško državljanstvo može se steći nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje sedam godina, uz sposobnost korištenja norveškog jezika. Norveški Zakon o državljanstvu od 2020. godine dozvoljava dvojno državljanstvo. Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska s Norveškom primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
Hrvatske udruge i katoličke misije
Hrvatska zajednica u Norveškoj (Kroatisk forbund i Norge) utemeljena je 10. ožujka 1989. godine kao nacionalna udruga Hrvata u Norveškoj, a na inicijativu nogometnog kluba "Croatia" iz Osla. Zajednica je ujedno i podružnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Norvešku. Najstarije društvo u Zajednici je NK Croatia, Oslo, utemeljen davne 1973. godine. Od svoga osnutka Hrvatska zajednica je glavni nositelj aktivnosti Hrvata u Norveškoj; športskih, kulturnih, društvenih te je bila iznimno aktivna u organizaciji humanitarne i ine pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Trenutno u okviru Hrvatske zajednice djeluje nekoliko društava i školski odbor.
Od 1970. godine djeluje Hrvatska katolička misija u Norveškoj, a dugi niz godina župnik je don Marinko Pervan. Svete mise održavaju se na hrvatskom jeziku u Oslu (svake nedjelje), a u ostalim norveškim gradovima povremeno prema potrebi i dogovoru (gradovi Jessheim, Moss, Stavanger, Bergen, Askim, Kristiansand, Faerdu).
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Hrvatska dopunska škola u Norveškoj ponovo je aktivirana 2021. godine nakon desetogodišnje pauze. Temeljem suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, škola je započela s radom u školskoj godini 2021/2022. Škola djeluje uživo jednom tjedno (subotom u Oslu) i dva puta tjedno na daljinu za djecu koja žive izvan Osla, u udaljenim norveškim gradovima. Školu pohađa (uživo i online) oko 50 učenika. Pomoćna dopunska škola koju su samoinicijativno organizirali Hrvati iz Stavangera (grad udaljen od Osla oko 700 km) obuhvaća 10 učenika koji se također povremeno uključuju u nastavu na daljinu. Učiteljice iz Stavangera djeluju na volonterskoj osnovi u svrhu očuvanja hrvatskog jezika i kulture, uz veliku ljubav koju gaje prema Domovini.
U Norveškoj ne djeluje lektorat hrvatskog jezika i književnosti niti se može studirati hrvatski jezik. Na odjelu za slavistiku pri Sveučilištu u Oslu može se studirati bosanski-hrvatski-srpski jezik. U akademskoj godini 2021./2022. na Odjelu je studiralo desetak studenata; neki od njih uzimaju samo pojedinačne predmete, dok im je glavni studijski smjer nešto drugo. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Oslu kontinuiranim inicijativama nastoji razdvojiti hrvatski jezik iz kategorije BHS jezika.
Facebook stranica Hrvatske zajednice u Norveškoj
https://www.facebook.com/groups/399058800186540/about/
Facebook stranica Hrvatske katoličke misije u Norveškoj
https://www.facebook.com/profile.php?id=100064782484419