Hrvatsko iseljeništvo u Irskoj
Brojčano stanje Hrvata u Irskoj i njihovo doseljavanje
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi oko 20.000 Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera. Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val povratka/odlazaka – dijelom natrag u Hrvatsku, a dijelom u druge države Europske unije i svijeta.
Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no početkom dvije tisućitih migracije se smanjuju, a ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značjno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje. Razlozi su gospodarska neizvjesnost uzrokovana BREXIT sporazumom i veliko povećanje troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočena na manje gradove.
Status Hrvata u Irskoj
Irski pravni sustav ne sadrži posebne zakone o pravima i obvezama useljenika, a stranim se državljanima (posebno onim iz Europske unije) omogućuje radno pravni status i socijalna davanja.
Irska dopušta prijavu za državljanstvo nakon devet godina boravku u zemlji, od čega se četiri godine treba biti irski porezni obveznik te nakon predje zhtjeva za držvljanstvo u Irskoj neprekidno boraviti godinu dana. Po dostupnim informacija može se zaključiti kako hrvatski iseljenici većinom nisu iskoristili tu mogućnost. Irska dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Irskoj za sada ne postoje klasične organizacije, ustanove i institucije kakve hrvatsko iseljeništvo ima u drugim državama. Razlog tome je što se radi o nedavnoj migraciji, iseljeništvu koje se nije još trajnije ukorijenilo u Irskoj. Postojali su pokušaji organiziranja kulturno umjetničkog društva, no još uvijek je u početnom stadiju.
U Dublinu djeluje Hrvatska katolička misija u Irskoj, sa sjedištem u Dublinu (pri župi St. Mary's, Haddington Road) od studenog 2016. godine. Na čelu misije je velečasni Josip Levaković, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
U Irskoj postoji lektorat hrvatskog jezika i književnosti pri Trinity College Dublin koji je uspostavljen Ugovorom između Ministarstva znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Trinity College Dublin, potpisanim 15. listopada 2012. godine u Dublinu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske također financira dopunsku školu hrvatskog jezika u Dublinu (35 učenika podijeljenih u četiri grupe prema uzrastu i znanju hrvatskog jezika), a od ožujka 2020. godine započela je s radom i dopunska škola u Corku.
Hrvatski je jezik uvršten u školskoj godini 2013./2014. u popis jezika Europske unije koji se mogu polagati na irskoj maturi kao izvannastavna aktivnost u sklopu predmeta EU jezici.
Izdavaštvo i mediji
U Irskoj nema klasičnih hrvatskih medija niti izdavačkih kuća. Hrvati u Irskoj prisutni/aktivni su na socijalnim mrežama („Idemo u Irsku“, „Život i rad u Irskoj“, „Poslovi u Irskoj“, „Hrvati katolici u Irskoj“, „Hrvati u Dublinu“, „Život u Dublinu“, „Hrvati u Corku“) i dr.
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi oko 20.000 Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera. Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val povratka/odlazaka – dijelom natrag u Hrvatsku, a dijelom u druge države Europske unije i svijeta.
Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no početkom dvije tisućitih migracije se smanjuju, a ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značjno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje. Razlozi su gospodarska neizvjesnost uzrokovana BREXIT sporazumom i veliko povećanje troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočena na manje gradove.
Status Hrvata u Irskoj
Irski pravni sustav ne sadrži posebne zakone o pravima i obvezama useljenika, a stranim se državljanima (posebno onim iz Europske unije) omogućuje radno pravni status i socijalna davanja.
Irska dopušta prijavu za državljanstvo nakon devet godina boravku u zemlji, od čega se četiri godine treba biti irski porezni obveznik te nakon predje zhtjeva za držvljanstvo u Irskoj neprekidno boraviti godinu dana. Po dostupnim informacija može se zaključiti kako hrvatski iseljenici većinom nisu iskoristili tu mogućnost. Irska dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Irskoj za sada ne postoje klasične organizacije, ustanove i institucije kakve hrvatsko iseljeništvo ima u drugim državama. Razlog tome je što se radi o nedavnoj migraciji, iseljeništvu koje se nije još trajnije ukorijenilo u Irskoj. Postojali su pokušaji organiziranja kulturno umjetničkog društva, no još uvijek je u početnom stadiju.
U Dublinu djeluje Hrvatska katolička misija u Irskoj, sa sjedištem u Dublinu (pri župi St. Mary's, Haddington Road) od studenog 2016. godine. Na čelu misije je velečasni Josip Levaković, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
U Irskoj postoji lektorat hrvatskog jezika i književnosti pri Trinity College Dublin koji je uspostavljen Ugovorom između Ministarstva znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Trinity College Dublin, potpisanim 15. listopada 2012. godine u Dublinu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske također financira dopunsku školu hrvatskog jezika u Dublinu (35 učenika podijeljenih u četiri grupe prema uzrastu i znanju hrvatskog jezika), a od ožujka 2020. godine započela je s radom i dopunska škola u Corku.
Hrvatski je jezik uvršten u školskoj godini 2013./2014. u popis jezika Europske unije koji se mogu polagati na irskoj maturi kao izvannastavna aktivnost u sklopu predmeta EU jezici.
Izdavaštvo i mediji
U Irskoj nema klasičnih hrvatskih medija niti izdavačkih kuća. Hrvati u Irskoj prisutni/aktivni su na socijalnim mrežama („Idemo u Irsku“, „Život i rad u Irskoj“, „Poslovi u Irskoj“, „Hrvati katolici u Irskoj“, „Hrvati u Dublinu“, „Život u Dublinu“, „Hrvati u Corku“) i dr.