Hrvatsko iseljeništo u Australiji

Brojčano stanje Hrvata u Australiji i njihovo doseljavanje

U Australiji, sukladno australskom popisu stanovništva iz 2016. danas živi  176.952  Hrvata i njihovih potomaka. Od toga, 43.688 rođeno ih je u Republici Hrvatskoj,  a 133.264 su australski stanovnici hrvatskog podrijetla. Međutim, prema procjenama, danas u Australiji živi više od 250.000 Hrvata i njihovih potomaka. Australija se ubraja u tradicionalnu  useljeničku zemlju koju  hrvatski doseljenici nastanjuju  već u drugoj polovici 19.st.
Prvi doseljenici iz Hrvatske koji su većinom bili iz Dalmacije, doselili su na prostor Zapadne Australije. Središte ranog iseljavanja bio je Perth, zajedno s tada jedinom iseljeničkom lukom Fremantle. Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su primarne djelatnosti poput ribarstva i poljoprivrede a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te su počeli naseljavati i rudarske centre u unutrašnjosti.
Hrvati u Australiji društveno se počinju organizirati od 1910., kada je u Broken Hillu (New South Wales) osnovana Seljačka stranka, koja je djelovala pod utjecajem braće Radić. Izdavala je bilten Seljačke novosti, a prestala je postojati 1922. U Boulder-Kalgoorlieju u zapadnoj Australiji osnovano je 1912. Hrvatsko-slavjansko društvo i ubrzo postalo središtem društvenih, kulturnih i političkih djelatnosti. Predsjednik društva bio je Ante Jukić, a tajnik Jure Stela.
Tek nakon Drugoga svjetskog rata uslijed nepovoljnih gospodarskih i političkih promjena povećao se udio iseljavanja prema Australiji i iz ostalih dijelova Hrvatske, premda su i dalje dominantni iseljenici iz priobalnog i otočnog prostora. U drugoj polovici 20. stoljeća znatno je povećan broj hrvatskih iseljenika u Australiji stoga što u ovom razdoblju zbog provođenja izrazito restriktivne i selekcijske imigracijske politike opada interes potencijalnih iseljenika za iseljavanjem u Sjedinjene Američke Države, dok je istovremeno Australija širom otvorila vrata političkim izbjeglicama te općenito iseljenicima europskih država.
Od 1991. broj Hrvata koji su doselili u Australiju iznosi 30.000 te je od početka 2000. u stalnom opadanju. 
 
Status Hrvata u Australiji

Velika većina Hrvata koji su se iselili u Australiji ima australsko državljanstvo, kao i njihovi potomci, te imaju ista prava i obveze kao i svi ostali australski državljani. Dakle, imaju između ostaloga, biračko pravo/obvezu (glasovanje je obvezatno) uključujući i pravo biti birani na saveznim, državnim i lokalnim izborima. Australija se smatra useljeničkom zemljom te slijedom politike multikulturalizma, uvažavajući multietičnost društva, cjelokupno je funkcioniranje državne uprave i ostalih subjekata usmjereno na osiguranje ravnopravnosti i sprječavanje diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak iz 2012. određeno je da mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu više nisu oslobođene poreza. Između Republike Hrvatske i Australije trenutno ne postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali pitanje oporezivanja (od strane RH) australskih mirovina koje primaju hrvatski građani je riješeno te je naša porezna uprava suglasna da se ne oporezuju australske starosne mirovine. To su mirovine koju isplaćuje australska država i za koju su te mirovine socijalna kategorija te ih ni Australija ne oporezuje (za razliku od mirovina koje ljudi dobivaju temeljem uplata koje su njihovi poslodavci uplaćivali u mirovinske fondove tijekom njihovog radnog vijeka). Taj drugi vid prihoda nije obuhvaćen ovim rješenjem o izuzeću socijalnih mirovina od oporezivanja u RH. 

Hrvatske udruge  

Na području Australije aktivno djeluje više desetaka hrvatskih klubova i društava. Većina ih se nalazi u prostorijama hrvatske zajednice koja ih je uglavnom sama izgradila. Najpoznatiji klubovi i najviše njih nalazi se u Sydneyu, Melbourneu, Perthu i Canberri.

Najistaknutija Folklorna društva:

Najistaknutije Humanitarne i skrbne organizacije:

 
Hrvatska inozemna pastva

Crkva je među Hrvatima u Australiji odigrala posebno važnu ulogu u očuvanju vjerskog, ali i nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika i hrvatskog kulturnog nasljeđa. Hrvatski katolički centri neprekidno djeluju od šezdesetih godina prošloga stoljeća, a osnovani su na područjima gdje su se doseljavali Hrvati, i to u desetak gradova i mjesta Australije s ukupno 18 svećenika. Tako danas na području Australije djeluje 14 Hrvatskih katoličkih centara (u Adelaideu, Brisbaneu, Camberri, Geelongu, Hobartu, Melbourneu, Newcastleu, Perthu, Sydneyu i Wollongongu) i dva samostana časnih sestara (u Sydneyu i Adelaideu). Ukoliko nema mogućnosti osnivanja župe, a ima dovoljan broj Hrvata koji bi željeli slušati misu na hrvatskom jeziku, tada jedan svećenik služi misu na više mjesta i putuje jednom mjesečno u dotični grad ili selo, a po potrebi i češće.
 
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao poseban jezik. Godine 1975. državna postaja SBS počela je emitirati programe na hrvatskome jeziku, a 1989. počela je nastava hrvatskog jezika kao izbornog predmeta u srednjim školama.
Australski Hrvati već su sedamdesetih godina prošlog stoljeća organizirali nastavu hrvatskog jezika u hrvatskim katoličkim centrima i tzv. subotnjim školama. The Suturday School of Community Lnguages osnovana je 1978. odlukom australske vlade, u sklopu Ministarstva za obrazovanje. Nastava hrvatskog jezika uglavnom je integrirana u redovni školski sustav, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH podupire nastavu udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima te organiziranjem stručnog usavršavanja u Australiji ili u Hrvatskoj na tradicionalnom ljetnom seminaru za učitelje, pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljenika. Prva katedra za kroatistiku osnovana je 1983. na Macquarie University u Sydneyu. Od 1998. na istom sveučilištu otvoren je i Centar za studij hrvatskog jezika. U veljači 2008. na Sveučilištu Macquarie otvoren je Centar za hrvatske studije u svijetu, a riječ je o zajedničkom projektu sa Sveučilištem u Splitu.
U Australiji djeluje ustanova slična Otvorenom sveučilištu u RH, „TAFE“, gdje se organiziraju tečajevi hrvatskog jezika za početnike, ali i za one koji u određenoj mjeri govore hrvatski jezik

Hrvatska nastava u Australiji koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u inozemstvu:

Izdavaštvo i mediji:

Uz državnu/javnu radio postaju SBS, koja još od 1975. emitira programe na hrvatskom jeziku, na području cijele Australije postoji više lokalnih radio postaja u privatnom vlasništvu australskih Hrvata. Tu se ističu „Hrvatski Radio Australija“ u Sydneyu i „3ZZ“ u Melbourneu, Hrvatski program „World Radio“ i Radio Frementale, Croatian program.

Na neovisnom kanalu 31 emitira se tjedna televizijska emisija za hrvatsku zajednicu.

Na području cijele Australije mogu se pratiti i satelitski programi HRT-a, te međunarodni programi Hrvatskog radija (24 sata).