Hrvatsko iseljeništvo u Republici Austriji

Brojčano stanje Hrvata u Austriji i njihovo doseljavanje

Hrvati se u Austriju počinju doseljavati sredinom šezdesetih, a veći val dolaska događa se tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. st., i to većinom radi zapošljavanja. Treći veliki val dolaska je nakon 1990. Posljedica ovog velikog iseljavanja bila su ratna zbivanja na prostorima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Austrije  živi oko 90.000 Hrvata i njihovih potomaka. Njihova raspoređenost po saveznim zemljama je slijedeća: Beč 35.000, Donja Austrija 6000, Gornja Austrija 12.000, Salzburg 6000, Tirol 5600, Vorarlberg 5000, Koruška 5000, Štajerska 14.000 i Gradišće 1000 Hrvata.

Status Hrvata u Austriji

Status Hrvata u Austriji, odnosno zakonska regulativa temelji se na dopunjenom i izmijenjenom Zakonu o strancima i zapošljavanju stranaca u RA, koji je stupio na snagu u siječnju 2003. Republika Austrija je ovim izmjenama Zakona o strancima dala potporu dolasku „ključne radne snage“, odnosno stručnjacima koji unaprijed mogu dokazati osigurano radno mjesto s mjesečnim primanjima. Vlada Republike Austrije usvojila je 2005. novi Zakon o državljanstvu. Izmjene zakona donose restriktivne odredbe o uvjetima za stjecanje državljanstva: uz obavezu polaganja pisanog i usmenog ispita iz njemačkog jezika, podnositelji zahtjeva mora  uz prijavu podastrijeti i potvrdu o nekažnjavanju te osiguranim sredstvima za život tijekom protekle tri godine provedene u Republici Austriji.

Hrvatske udruge i katoličke misije

Hrvatske udruge u Republici Austriji zainteresirane su za kulturne manifestacije koje imaju za cilj očuvanje tradicijske glazbe, jezika i običaja hrvatskih krajeva iz kojih potječu. U RA djeluje veliki broj hrvatskih udruga, ali svakako najznačajnije su:

• Austrijsko-hrvatska zajednica za kulturu i šport – Beč
• AHKU „ANNO 93“- Beč
• HKD „Napredak“ 
• Hrvatski svjetski kongres
• „Klub Zagreb“ 
• HKU „Salzburg“
• Udruga Hrvatski dom Beč koja je sa svojim radom započela u listopadu 2019. godine

Veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta imaju uredi Hrvatske katoličke misije u Austriji koji se nalaze u Beču, St. Pöltenu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku, Feldkirchu, Grazu i Klagenfurtu. 

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Nastava hrvatskog jezika u ovlasti je austrijskih obrazovnih vlasti ( tzv. integralni tip nastave ), iako Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, temeljem ugovora o djelu financira rad tri učitelja: jedan učitelj pri katoličkoj misiji u Linzu održava nastavu za oko 100 učenika, a dvije učiteljice u Hrvatskoj dječjoj školi u Beču održavaju nastavu za oko 150 učenika na 4 nastavna mjesta.

Razmjenski lektorati hrvatskoga jezika i književnosti u nadležnosti MZO-a RH:

• Karl-Franzens Universität, Graz
• Pädagogische hochschule Burgenland

Lektorati hrvatskog jezika i književnosti koji nisu u nadležnosti MZO-a RH: Universität Wien, Universität Innsbruck, Universität Klagenfurt i Institut für Slavistik, Salzburg.
 
Izdavaštvo i mediji

Od useljeničkog tiska u Beču spominjemo „Bečki glasnik“, mjesečnik Bečkog fonda za integraciju. Hrvatske useljeničke udruge nemaju svoja glasila, osim u Gornjoj Austriji gdje je Zajednica udruga Hrvata pokrenula mjesečnik „Baština“. Na austrijskoj televiziji (ORF 2) jednom tjedno emitira se polusatna emisija za strance „Heimat, fremde Heimat“, koja ponekad daje priloge i na hrvatskom jeziku (ovisno o događanjima unutar hrvatske zajednice).
​
U Republici Austriji od 2018. postoji časopis/mjesečnik Cro Vienna - vijesti (www.vijesti.cro-vienna.at).