Hrvatsko iseljeništvo u Irskoj
Brojčano stanje Hrvata u Irskoj i njihovo doseljavanje
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi između 16 i 17 tisuća Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera. Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val iseljavanja iz Irske - većim dijelom natrag u Hrvatsku, a manjim dijelom u druge države Europske unije i svijeta.
Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značajno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje, zbog gospodarske neizvjesnosti uzrokovane BREXIT sporazumom i velikog povećanja troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočene na manje gradove.
Status Hrvata u Irskoj
Irski pravni sustav ne sadrži posebne zakone o pravima i obvezama useljenika, a stranim se državljanima (posebno onim iz Europske unije) omogućuje radnopravni status i socijalna davanja.
Irska dopušta prijavu za državljanstvo nakon devet godina boravku u zemlji, od čega se četiri godine treba biti irski porezni obveznik te nakon predaje zahtjeva za državljanstvo u Irskoj neprekidno boraviti godinu dana. Prema dostupnim informacija može se zaključiti kako hrvatski iseljenici većinom nisu iskoristili tu mogućnost. Irska dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Irskoj za sada ne postoje klasične organizacije, ustanove i institucije kakve hrvatsko iseljeništvo ima u drugim državama. Razlog tome je što se radi o nedavnoj migraciji, iseljeništvu koje se nije još trajnije ukorijenilo u Irskoj. Postojao je pokušaj organiziranja kulturno-umjetničkog društva, no još uvijek je u početnom stadiju.
Od studenog 2016. godine u Dublinu djeluje Hrvatska katolička misija u Irskoj (pri župi St. Mary's, Haddington Road). Prvi voditelj misije bio je velečasni Josip Levaković, kojeg je naslijedio fra Miron Sikirić.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
U Irskoj postoji lektorat hrvatskog jezika i književnosti pri Trinity College Dublin koji je uspostavljen Ugovorom između Ministarstva znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Trinity College Dublin, potpisanim 15. listopada 2012. godine u Dublinu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske također financira dopunsku školu hrvatskog jezika za djecu različitih uzrasta u Dublinu, Waterfordu, Corku i Fermoyju.
Hrvatski je jezik uvršten u školskoj godini 2013./2014. u popis jezika Europske unije koji se mogu polagati na irskoj maturi kao izvannastavna aktivnost u sklopu predmeta EU jezici.
Izdavaštvo i mediji
U Irskoj nema klasičnih hrvatskih medija niti izdavačkih kuća. Hrvati u Irskoj prisutni, odnosno aktivni su na društvenim mrežama.
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi između 16 i 17 tisuća Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera. Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val iseljavanja iz Irske - većim dijelom natrag u Hrvatsku, a manjim dijelom u druge države Europske unije i svijeta.
Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značajno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje, zbog gospodarske neizvjesnosti uzrokovane BREXIT sporazumom i velikog povećanja troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočene na manje gradove.
Status Hrvata u Irskoj
Irski pravni sustav ne sadrži posebne zakone o pravima i obvezama useljenika, a stranim se državljanima (posebno onim iz Europske unije) omogućuje radnopravni status i socijalna davanja.
Irska dopušta prijavu za državljanstvo nakon devet godina boravku u zemlji, od čega se četiri godine treba biti irski porezni obveznik te nakon predaje zahtjeva za državljanstvo u Irskoj neprekidno boraviti godinu dana. Prema dostupnim informacija može se zaključiti kako hrvatski iseljenici većinom nisu iskoristili tu mogućnost. Irska dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Irskoj za sada ne postoje klasične organizacije, ustanove i institucije kakve hrvatsko iseljeništvo ima u drugim državama. Razlog tome je što se radi o nedavnoj migraciji, iseljeništvu koje se nije još trajnije ukorijenilo u Irskoj. Postojao je pokušaj organiziranja kulturno-umjetničkog društva, no još uvijek je u početnom stadiju.
Od studenog 2016. godine u Dublinu djeluje Hrvatska katolička misija u Irskoj (pri župi St. Mary's, Haddington Road). Prvi voditelj misije bio je velečasni Josip Levaković, kojeg je naslijedio fra Miron Sikirić.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
U Irskoj postoji lektorat hrvatskog jezika i književnosti pri Trinity College Dublin koji je uspostavljen Ugovorom između Ministarstva znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Trinity College Dublin, potpisanim 15. listopada 2012. godine u Dublinu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske također financira dopunsku školu hrvatskog jezika za djecu različitih uzrasta u Dublinu, Waterfordu, Corku i Fermoyju.
Hrvatski je jezik uvršten u školskoj godini 2013./2014. u popis jezika Europske unije koji se mogu polagati na irskoj maturi kao izvannastavna aktivnost u sklopu predmeta EU jezici.
Izdavaštvo i mediji
U Irskoj nema klasičnih hrvatskih medija niti izdavačkih kuća. Hrvati u Irskoj prisutni, odnosno aktivni su na društvenim mrežama.