Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj

  • Slika
  • Slika
Brojčano stanje Hrvata u Švicarskoj Konfederaciji i njihovo doseljavanje

Hrvati se u Švicarsku u znatnijem broju počinju doseljavati sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća, a većina ih je došla na rad u ovu zemlju krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina (ekonomski razlozi) i za vrijeme i nakon Domovinskog rata tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća Krajem šezdesetih godina u Švicarskoj se zapošljava veći broj Hrvata, pretežito tehnička inteligencija i liječnici, koji su tada bili traženi, napose u industrijski razvijenim kantonima Zürich, Basel i Argau. Posljednjih petnaestak godina pretežito su dolazili Hrvati iz Bosne i Hercegovine, naročito iz Bosanske Posavine i Hercegovine, uglavnom naseljavajući veća industrijska naselja i gradove diljem Švicarske. U posljednje vrijeme nema većeg doseljavanja hrvatskih državljana u Švicarsku zbog sustava kvota.
Sukladno službenim podacima iz studenoga 2020. švicarskog Saveznog ureda za statistiku, u Švicarskoj Konfederaciji živi 28.966 hrvatskih državljana, no s obzirom na to da se navedeni broj odnosi na osobe isključivo hrvatskog državljanstva, a na osnovi procjene hrvatskih katoličkih misija, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i same hrvatske iseljeničke zajednice smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80.000. Službeno broj Hrvata u Švicarskoj konfederaciji opada, što je većinom posljedica njihove naturalizacije, odnosno stjecanja švicarskog državljanstva čime automatski izlaze iz statistike stranac. Iako Hrvata ima u svim švicarskim kantonima, kao mjesta najbrojnije koncentracije Hrvata izdvajaju se Zurich, Aargau, St. Gallen, Bern, Ticino (Tessin), Luzern, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Wallis.
 
Status Hrvata u Švicarskoj Konfederaciji
Integracija stranaca u društvo jedno je od prioriteta Vlade Švicarske Konfederacije. Hrvati u Švicarskoj uživaju jednaka prava poput ostalih stranaca koji borave i rade u Švicarskoj. Protokol III. o slobodi kretanja, sklopljen između Švicarske i Europske unije koji je na snagu stupio 1. siječnja 2017. omogućio je svim hrvatskim državljanima ulazak u Švicarsku bez vize i zadržavanje do tri mjeseca. Za duži boravak potrebna je dozvola koju izdaje kantonalna ustanova za migrante.  Za ulazak u Švicarsku dovoljno je posjedovati važeću putovnicu ili osobnu iskaznicu. Kad su u pitanju radne dozvole, na snazi su do 2023. godine prijelazne odredbe s godišnjim kvotama. Krajem 2021. godine završava drugo trogodišnje razdoblje kada će Vlada Švicarske Konfederacije odlučiti o ukidanju ili nastavku ograničenja pristupa državljana Republike Hrvatske švicarskom tržištu rada.
 
  
Hrvatske udruge i organizacije
Hrvati se u Švicarskoj uglavnom okupljaju u kulturnim i sportskim udruženjima, no međusobno nisu povezani krovnom organizacijom. U doba uspostave Republike Hrvatske i Domovinskog rata, Hrvati u Švicarskoj su putem brojnih udruga te samostalno pomagali Republiku Hrvatsku, osobito slanjem humanitarne pomoći. U Švicarskoj Konfederaciji aktivno je oko 80 kulturno-umjetničkih i sportskih društava i drugih vrsta udruga.
Uz udruge treba još istaknuti Hrvatsku socijalnu službu na hrvatskom jeziku, koja je ustanovljena od strane Katoličke crkve kantona Aargau s ciljem pomoći Hrvatima u Švicarskoj glede informiranja o švicarskim propisima i ostvarivanja njihovih ekonomskih, socijalnih i obiteljskih prava. Također, Služba djeluje i u Buchsu, u kantonu St. Gallen.
 
Hrvatska inozemna pastva
U Švicarskoj djeluje 12. hrvatskih katoličkih misija. Počeci vjerskog dužobrižništva nad Hrvatima u Švicarskoj datiraju još iz 1951. godine, kada je fra Lucijan Kordić povremeno misionario među Hrvatima u Švicarskoj, a 1961. imenovan je i službeno iz Rima misionarom za hrvatske vjernike. Prva Hrvatska katolička misija (HKM) osnovana je 1967. godine u Zürichu. Hrvatske katoličke misije nalaze se u Aarauu, Baselu, Bernu, Frauenfeldu, Lausanne, Luzernu, Solothurnu, St. Gallenu, Ticinu, Trimmisu, Zugu i Zürichu. Njihovim aktivnostima i zemljopisnim rasporedom, skrbeći za vjerske potrebe hrvatskih iseljenika, ali i za očuvanje opstojnosti njihova hrvatskog identiteta i kulture pokriven je teritorij cijele Švicarske. Misije se oduvijek bave i karitativnom djelatnošću, pružajući pomoć Hrvatima koji stižu u Švicarsku, ali i siromašnima i socijalno ugroženima u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pamti se i osobit angažman hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj i njihovih članova vjernika koji su nesebično pomagali Hrvatsku i njezine građane tijekom Domovinskog rata. Mnoge misije imaju i svoje knjižnice, a javno komuniciraju i putem glasila „Movis“, koji izlazi četiri puta godišnje i šalje se na 15.000 adresa.
Do uspostave Republike Hrvatske okupljanje u misijama imalo je posebnu važnost, pridonoseći očuvanju samobitnosti Hrvata i njihova identiteta kroz vjerske, društvene i kulturne manifestacije. Usporedno s promjenom povijesnih i političkih uvjeta postupno se promijenilo i značenje hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj te i odnos pojedinih segmenata hrvatskog iseljeništva. Oko misija se i dalje okuplja tradicionalnije orijentirani dio iseljeništva.

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Važna uloga u očuvanju hrvatskog jezika i kulture te hrvatskog identiteta u Švicarskoj Konfederaciji svakako pripada i Hrvatskoj nastavi, koja je u potpunoj nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U školskoj godini 2020./2021. 13 učitelja/učiteljica na 53 nastavna mjesta održava nastavu za 631. učenika. Od osnutka Hrvatske škole 1990. godine broj polaznika je uglavnom u padu pa se tako sa svakom novom školskom godinom gubi određeni broj učenika. Na hrvatskom se jeziku održavaju i satovi vjeronauka u hrvatskim katoličkim misijama.
U Švicarskoj djeluju katedre za slavistiku sveučilišta u Baselu, Bernu, Freiburgu i Zürichu, koje su izvan nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Što se pak obrazovne strukture tiče, nakon što se u prvoj generaciji u pravilu radi o doseljavanju nisko- kvalificirane radne snage, među Hrvatima druge generacije nalazimo veći broj više i visoko obrazovanih Hrvata.

Izdavaštvo i mediji
Danas je u Švicarskoj Konfederaciji aktivan samo jedan portala namijenjen informiranju hrvatskih iseljenika: Moja Domovina www.moja-domovina.net
Od tiskovina najčitaniji je časopis Movis www.movis.ch , koji izdaje Hrvatska katolička misija.
Informacije nudi i dvojezični časopis Libra www.hkk-libra.com , glasilo Hrvatskog kulturnog kluba i Društvene obavijesti www.hkz-kkv.ch , glasilo Hrvatske kulturne zajednice koji se tiska dva puta godišnje.