Hrvatska manjina u Republici Sloveniji

Pripadnici hrvatskog naroda stoljećima žive na području Bele krajine, slovenskog dijela Istre te na području Pomurja i oko Sutle, a danas značajan broj Hrvata živi u većim gradskim središtima poput Ljubljane, Maribora, Velenja, Novog Mesta, Kopra, Celja i dr.

Procjenjuje se da danas u Republici Sloveniji živi oko 55.000 pripadnika hrvatskog naroda. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Republici Sloveniji je živjelo 35.642 Hrvata, a hrvatski jezik bio je materinski jezik za 54.079 stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine (54.212 Hrvata) vidljivo je znatno smanjenje broja što je posljedica integracije i asimilacije u slovensko društvo. Registracijski popis stanovništva Republike Slovenije iz 2011. godine nije uključivao prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovnika.

Priznanje statusa Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Sloveniji otvoreno je pitanje još od 1991. godine, odnosno od formiranja samostalne i neovisne Republike Slovenije. Hrvati u Sloveniji nemaju nikakva zakonska nacionalna prava, iako već duže vrijeme traže da im se prizna status nacionalne manjine. U Republici Sloveniji status nacionalne manjine priznat je Talijanima i Mađarima koji su definirane kao „autohtone nacionalne zajednice“ te imaju po jednog zastupnika u Državnom zboru (parlamentu), dok se Rome definira kao „posebnu“ romsku etničku zajednicu. Postoji niz pokušaja i raznih inicijativa od strane hrvatske zajednice upućenih visokim dužnosnicima Republike Slovenije, a sve s ciljem uvrštavanja hrvatske zajednice kao nacionalne manjine u Ustav Republike Slovenije.

Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je konstituirajuća sjednica održana u srpnju 2022. godine, a predstavnici hrvatske manjine iz Republike Slovenije u ovom 3. sazivu Savjeta su Đanino Kutnjak i Filip Božić.

Pod okriljem krovnog Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, čiji je predsjednik Đanino Kutnjak, trenutno je aktivno trinaest udruga hrvatske zajednice: Hrvatsko kulturno društvo Međimurje Ljubljana, Hrvatsko kulturno društvo Pomurje Lendava, Kulturno društvo Međimurje Velenje, Hrvatsko kulturno društvo Maribor, Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Komušina Škofja Loka, Hrvatsko kulturno-umjetničko, prosvjetno i sportsko društvo Istra Piran, Hrvatska kulturna udruga Novo Mesto, Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji, Hrvatsko društvo Ljubljana, Međimursko kulturno društvo Ljubljana – Ivan Car, Hrvatsko kulturno društvo Velenje, Kulturno društvo Matice hrvatske Maribor i Društvo Žumberčana i prijatelja Žumberka iz Metlike. Uz to djeluju Kulturno umjetničko društvo Žumberak iz Novog Mesta te Hrvatski centar kulture Ljubljana.
 
Savez hrvatskih društava u Sloveniji i udruge iz njegovog sastava pridonose očuvanju nacionalno-kulturnog identiteta Hrvata u Sloveniji i njihovih veza s matičnim narodom nizom različitih aktivnosti - provedbom kulturnih i sportskih susreta, organizacijom različitih predavanja, tečajeva i radionica te izdavanjem svojih glasila.

Od 2010. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske organizira hrvatsku nastavu u Ljubljani, Lendavi, Mariboru, Ljutomeru, Radomlju i Grosuplju. Razmjenski lektorat hrvatskog jezika i književnosti u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja djeluje na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Skoro sve hrvatske udruge uređuju svoju mrežnu stranicu. Dio njih izdaje i svoja glasila: Savez hrvatskih društava u Sloveniji – „Korijeni“; HKD Maribor – „Croata“; HKD Međimurje, Ljubljana – „Pušlek“; HKD Međimurje, Velenje – „Štrekar“; HKD Pomurje, Lendava – „Glas“. Hrvatska katolička misija u Ljubljani izdaje glasilo „Izlazak“. Hrvati u Sloveniji nemaju svoje televizijske emisije, a povremeno se emitiraju emisije na Radiju Študentu.

U Sloveniji djeluju hrvatske katoličke misije u Ljubljani, Mariboru, Novom Mestu i Portorožu.