Hrvatska manjina u Republici Kosovo

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Hrvati u Republici Kosovo potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika te obližnje Bosne i Hercegovine koji su se tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovo. Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća.

U Janjevu je ostalo tek oko 200 Hrvata, dok ih je u Letnici samo oko 40 i to svi starije životne dobi. Prema popisu stanovništva 1991. godine bilo je 8.800 Hrvata na Kosovu, a 1998. godine samo 1.800.

Prema Zakonu o promoviranju prava zajednica i njihovih pripadnika u Republici Kosovo, Hrvati imaju službeni status nacionalne manjine.

2013. godine registrirana je politička stranka s hrvatskim predznakom „Hrvatska stranka Kosova“ (HSK).

Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske čija je konstituirajuća sjednica održana u prosincu 2017. godine, a predstavnik hrvatske manjine s Kosova u ovom 2. sazivu Savjeta je Josip Blaško. 

U Janjevu djeluju dvije hrvatske udruge koja brinu o očuvanje hrvatske kulture i baštine janjevačkih Hrvata te jačanju identiteta: Udruga „Sveti Nikola“ i Hrvatska udruga mladih Janjevo. U Letnici djeluje hrvatska humanitarna udruga Narodna kuhinja Letnica.

U Republici Hrvatskoj Hrvati s Kosova imaju udruge „Janjevo“ i „Letnica“ sa sjedištem u Zagrebu, a u Kistanju imaju svoj nogometni klub „Janjevo“ te Udrugu „Novo Janjevo“. 

Hrvati u Republici Kosovo nemaju mogućnost školovanja na hrvatskom jeziku.

 U Janjevu  djeluje hrvatski svećenik, župnik don Matej Palić. Mnoštvo događaja u Janjevu vezano je za  Župu. Janjevo je dalo dvadesetak svećenika i isto toliko časnih sestara, ali oni su svi u Republici Hrvatskoj i po svijetu. Kao zanimljivost, važno je spomenuti zvono Crkve svetog Nikole iz 1368. godine koje je drugo najstarije zvono u Hrvata.