Ponovno otvoreno dopisništvo HRT a u Sarajevu

U utorak, 20.veljače 2018. Hrvatska radiotelevizija (HRT) je nakon četiri godine stanke ponovno otvorila svoje dopisništvo u Sarajevu.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske čestitao je vodstvu HRT-a te naglasio važnost ponovnog otvorenja dopisništva u Sarajevu. „Dopisništva u Sarajevu i Mostaru otvaraju brojne prilike za povezivanje Hrvata u Republici Hrvatskoj i BiH i siguran sam da će doprinijeti našem boljem međusobnom razumijevanju, dodatno nas senzibilizirati jedne za druge, kao pripadnike istog, jednog i nedjeljivog naroda koji živi u dvije domovine."-istaknuo je Milas te naglasio kako je ovo je posebno važno za nHrvate u Hrvatskoj te dodao: "Zar nije tužno da više znamo o stanju na Bliskom istoku nego o problemima, poteškoćama s kojima se suočava Hrvat u Banja Luci, Prijedoru, Kiseljaku ili Žepču.“  Milas je poručio kako je siguran da će dopisništvo u Sarajevu doprinijeti razvoju još boljih dobrosusjedskih odnosa dviju prijateljskih zemalja, boljoj povezanosti gospodarstva, znanosti, obrazovanja, svih onih područja koja su bitna za dvije zemlje, za narode i građane koji u njima žive.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara istaknuo je kako Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju ni programa na materinskome jeziku, a s druge strane u Sarajevu ima bezbroj medija koji čine zaglušujuću buku. „Ovo dopisništvo zasigurno će pridonijeti da se malo stiša ta buka i da se bolje čuje glas onih koji su bez mogućnosti da kažu svoj glas i glas hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Marinko Čavara.

Dopisništvo je otvorio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić koji je istaknuo je da je Hrvatska radiotelevizija svjesna važnosti bosanskohercegovačke metropole, pa je i otvaranje dopisništva u Sarajevu konkretan oblik skrbi za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Ponovnom otvorenju HRT-ova dopisništva u Sarajevu među ostalima nazočili su predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragan Čović, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara, predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, ministar pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Josip Grubeša te predstavnici kulturnih, vjerskih, obrazovnih i znanstvenih institucija i medija.

Dopisništvo Hrvatske radiotelevizije u Sarajevu počelo je redovito raditi 1. srpnja 1996. godine. Prva je dopisnica bila Ankica Posavljak, a u dopisništvu su ubrzo zaposleni i tonski i televizijski snimatelj te montažer. Prvo je dopisništvo nekoliko godina djelovalo u unajmljenome prostoru u Hrasnu, a zatim u prostorijama bosanskohercegovačkoga javnoga medijskog servisa. Dopisništvo je utemeljeno u izrazito bitnome trenutku, neposredno nakon potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma te prije održavanja prvih poslijeratnih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini.

Početak rada dopisništva Hrvatske radiotelevizije u Sarajevu bio je bitan događaj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini i cjelokupnomu javnomu mnijenju u Bosni i Hercegovini, ali i u Republici Hrvatskoj. Naime, godine 1996. napokon su iz Sarajeva, koje je godinama bilo u ratnome obruču i medijskoj izolaciji, počele stizati riječ, slika, zvuk te aktualne i dokumentirane informacije iz ratom razorene države koja je pod međunarodnim protektoratom pokušavala ponovno stati na noge. Hrvatska radiotelevizija iz dopisništva u Sarajevu izvješćivala je o prvim poslijeratnim demokratskim izborima te uspostavljanju vlasti, imenovanju prvoga tročlanoga Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a o zbivanjima se svakodnevno izvješćivalo u okviru javljanja uživo za radijske i televizijske informativne emisije. HRT-ove su kamere zabilježile posjete svih važnih državnika koji su tih godina posjetili Bosnu i Hercegovinu: Billa Clintona, Jacquesa Chiraca, Helmuta Kohla, pape Ivana Pavla II. i brojnih drugih. Pratio se i prvi posjet obiteljima ubijenih u Srebrenici koji je protekao u scenama nasilja, kao i prvi posjet kardinala Vinka Puljića Plehanu, također obilježen scenama nasilja. U to vrijeme nije bilo emisije Hrvatske radiotelevizije za koju dopisništvo u Sarajevu nije pripremalo priloge i izvješća, a temeljem toga nastala je bogata arhiva audiovizualnoga materijala s kronologijom toga burnog vremena. Dopisništvo u Sarajevu djelovalo je do 31. prosinca 2014. godine, kad je odlukom tadašnjega vodstva ugašeno.

Pisane vijesti