Održan okrugli stol u Banja Luci na temu „Povratak, obnova obiteljskih kuća, infrastrukture i održivi povratak Hrvata u RSu“.

22.veljače 2018. u Banja Luci je održan okrugli stol na temu "Povratak, obnova obiteljskih kuća, infrastrukture i održivi povratak Hrvata u Republiku Srpsku“.

Skupu je uz, nazočnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti Republike Hrvatske i BiH, nazočilo 27 predstavnika udruga koje rade na obnovi objekata i povratku izbjeglih i raseljenih koji su tijekom sastanka iznijeli probleme i poteškoće s kojima se suočavaju.

Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasila je kako je Vlada Republike Hrvatske maksimalno angažirana oko očuvanja jednakopravnosti i poboljšanja životnih uvjeta bosanskohercegovačkih Hrvata . Naglasila je kako su financijska sredstva namijenjena potpori programima i projektima Hrvata u entitetu RS povećana za preko 100% . U razdoblju od 2016.- 2017. ta je potpora iznosila skoro 5 i pol milijuna kuna dok je u razdoblju od 2014. – 2015.-ta potpora iznosila nešto manje od 2 i pol milijuna kuna (2.459.000,00 kn). U tom razdoblju dana je potpora za 26 projekta iz područja obrazovanja, kulture, infrastrukture te projekata koji doprinose održivom povratku. "Ono što je za nas u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske jako važno i na što smo jako ponosni je da se sviti projekti provode u partnerstvu i zajedništvu s Hrvatima ovog kraja. Isto tako, svi ti projekti su konkretni pokazatelj naših i napora Vlade Republike Hrvatske da se doista pokrenu procesi koji će doprinijeti ostvarenju potencijala za vaš povratak, ostanak i opstanak na svojoj rodnoj grudi ali i dugoročan razvoj. Oni su jasna poruka da na putu osiguravanja primjerenih uvjeta za povratak niste i nećete biti sami.“ – naglasila je zamjenica državnog tajnika.

Organizator ovog skupa je dopredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, koji je naglasio da trenutno povratak Hrvata najviše pomažu nadležno entitetsko ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske. Istaknuo je da je zahtjev za povratak u RS podnijelo oko 5.000 Hrvata te da je neophodno tražiti rješenja za opstanak Hrvata u RS-u, pa i kroz podršku donatora kako bi se obnovilo što više kuća za one koji žele da se vrate.

Predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić je ukazao da je strateški cilj Hrvatske politički stabilna i prosperitetna BiH, koja može biti takva samo ako je istinski država sva tri konstitutivna i jednakopravna naroda. Dodao je i da Republika Hrvatska radi na političkoj i gospodarskoj podršci ostanku Hrvata u BiH te očekuje od vlasti RS-a da s legitimnim predstavnicima Hrvata u vlasti tog entiteta djeluju na podršci održivom povratku. „U posljednjih 10 godina, kroz projekte obnove stambenih jedinica, infrastrukture, održivog povratka i katoličkih objekata, vlada RS izdvojila je 17.5 milijuna kn. U tom razdoblju obnovljeno je 5136 obiteljskih kuća prognanih Hrvata – izjavio je Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljene osobe.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar je rekao kako je dosad uloženo više od 320 milijuna kn u povratak Hrvata u BiH. „Hrvatska je obnovila 2.800 kuća na prostoru cijele BiH. A osim obnove, financiramo i ostanak, kroz obiteljska gazdinstva – rekao je Mažar ističući da je u prosincu 2017. financirano 17 novih projekata Hrvata u RSu, u vrijednosti 1.600.000,00 kn. „Mene osobno veseli što smo uspjeli otkloniti sve zapreke koje smo imali protekle četiri godine vezane uz isporuku građevinskog materijala. Očekujemo da ćemo početkom ljepšeg vremena početi isporuku građevinskog materijala te da ćemo u ovoj godini obnoviti 80 obiteljskih kuća Hrvata u BiH“-istaknuo je državni tajnik Mažar.

Na skupu je naglašeno i kako je potreban dodatan angažman u stvaranju uvjeta za povratak mladih kao i nastavak potpore projektima koje provode institucije Katoličke crkve poput KŠC a u Banja Luci te projekata Caritasa banjalučke biskupije koji je snažno angažiran u radu s mladima te s osobama starije životne dobi.

Pisane vijesti