- Objavljeno: 27.09.2019.
Održani seminari i radionice za učitelje i učenike hrvatskoga jezika i kulture u Australiji
Nakon što su 2017. godine održani seminari i radionice za učitelje i učenike hrvatskoga jezika i kulture u Kanadi te 2018. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, ovo je već treća godina kako Središnji državni ured organizira stručnu potporu školama u kojima se uči i poučava hrvatski jezik i kultura u prekooceanskim državama. Članovi stručnoga tima zaduženog za pripremu i provedbu seminara i radionica i ove su godine bili dr. sc. Lidija Cvikić, izvanredna profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Grozdana Lajić Horvat, dramska pedagoginja u Zagrebačkom kazalištu mladih i Biljana Petljak Zekić, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje te dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem u Središnjem državnom uredu, koordinator stručnoga tima. Ovogodišnjim radionicama bilo je obuhvaćeno oko 600 učenika i više od 30 učitelja u Geelongu, Melbourneu i Sydneyu, a povratne informacije učitelja, učenika i njihovih roditelja potvrđuju da je ovaj projekt vrlo dobro prihvaćen te da našim sunarodnjacima predstavlja konkretnu potporu u unaprjeđenju učenja i poučavanja hrvatskoga jezika te razvijanju povezanosti s hrvatskim jezikom, kulturom i domovinom.
Tijekom boravka u Australiji stručni tim je sudjelovao na tradicionalnom Hrvatsko-talijanskom danu u Osnovnoj školi Svete obitelji (Holy Family Primary Schoool) u Geelongu, školi koja u svome redovitome programu nudi nastavu hrvatskoga jezika te na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Croatia and Croatians in past and present networks (Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima) organiziranoj u povodu 35. obljetnice Centra za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. Kao izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa savjetnik Bošnjak je potpisao sporazume Središnjeg državnog ureda s Osnovnom školom Svete obitelji u Geelongu i Zakladom hrvatskih studija u Sydneyu, potvrđujući tako odličnu međusobnu suradnju i definirajući petogodišnju potporu Središnjeg državnog ureda školskoj i sveučilišnoj nastavi na hrvatskome jeziku.
Kroz intenzivnu komunikaciju s učiteljima i učenicima, znanstvenicima, svećenicima, predsjednicima udruga i klubova i drugim našim sunarodnjacima u Australiji došlo se do zajedničkog stava da se za budućnost nastave hrvatskoga jezika i očuvanje hrvatskoga identiteta u Australiji ne treba brinuti, budući da su postavljeni odlični temelji i da ima puno potencijala, ali baš stoga treba nastaviti aktivno raditi, i to još snažnije, još povezanije, a tada uspjeh zasigurno neće izostati.