Hrvati u Bosni i Hercegovini
Status
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma), Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (BiH).
Hrvatski jezik je jedan od tri službena jezika.
Broj stanovnika
Popis stanovništva u BiH, prvi nakon 1991. godine, proveden je od 1. do 15. listopada 2013. Prema rezultatima popisa, u Bosni i Hercegovini živi 3.531.159 stanovnika. Prema nacionalnosti: 15,43 posto Hrvata, 50,11 posto Bošnjaka, 30, 78 posto Srba, dok se 0,77 posto stanovništva se nije izjasnilo.
Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine - 22,4 posto Hrvata, 70,4 posto Bošnjaka i 3,6 posto Srba. U Republici Srpskoj ima 81, 51 posto Srba, 13, 99 posto Bošnjaka i 2,41 posto Hrvata.
U Brčko Distriktu živi 20,66 posto Hrvata, 42,36 posto Bošnjaka i Srba 34,58 posto.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, a prema popisu stanovništva iz 1961.godine, Hrvati su činili 21,7 % ukupnog broja stanovnika BiH. 1991.godine, 760 852 stanovnika Bosne i Hercegovine se izjasnilo Hrvatima, što predstavlja 17,4 % od ukupnog broja stanovnika.
Obrazovanje
Na područjima Bosne i Hercegovine na kojima su Hrvati u većini, organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, koji je utemeljen na Ustavu i zakonima BiH o jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i pravima nacionalnih manjina. Utemeljen je, također, na federalnom Ustavu i županijskom školskom zakonodavstvu.
Nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, u svim vidovima i u cjelini programa promiče jezik, tradiciju, kulturu i duhovnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te se ne može reducirati na programske sadržaje bilo kojega predmeta. Kad je pak riječ o prirodoslovnim predmetima kao što je npr. matematika ili fizika, oni također imaju nacionalno-kulturnu odrednicu. Naime, u hrvatskom narodu postoje znanstvene, povijesne i kulturne činjenice te znamenite osobe koje pripadaju znanstvenoj i kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, a samim tim i pojedinim nastavnim predmetima u školi (R. Bošković, F. Vrančić, A. Mohorovičić, M. Getaldić, S. Penkala, V. Prelog ...), a svoje mjesto nalaze u programima i udžbenicima na hrvatskom jeziku. Navedeni sadržaji su dio nacionalne baštine koja je važna hrvatskom narodu i njegovoj kulturi.
Visoko obrazovanje
U Mostaru je smješteno Sveučilište u Mostaru, jedino hrvatsko sveučilište izvan Republike Hrvatske te jedino od devet sveučilišta u Bosni i Hercegovini, koje svoju nastavu izvodi na hrvatskom jeziku. Sveučilište u Mostaru ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i Hercegovini, utemeljena 1895. godine. Sredinom XX. stoljeća u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. One su bile počeci današnjega sveučilišta. Mostar je 1977. postao samostalno visoko učilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga rata (1992.-1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.
Sveučilište se razvijalo i danas ima deset fakulteta i jednu Akademiju umjetnosti, 50 različitih studija, 46 specijalizacija, 70 studijskih grupa te 140 studijskih programa. U nastavnom procesu sudjeluje 1.000 nastavnika. Na Sveučilištu studira 12.000 studenata. Treba naglasiti kako pri Sveučilištu u Mostaru djeluje i Sveučilišna knjižnica te Studentski centar.
Sveučilišta odobravaju rad svojim nastavnicima na Sveučilištu u Mostaru, a Vlada Republike Hrvatske snosi dio troškova takvog aranžmana. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske je osigurala veliku materijalnu pomoć za razvoj Sveučilišta u Mostaru što omogućava da Sveučilište u Mostaru postiže europske standarde i osposobi se za uspješno uključivanje u bolonjski proces.
U sklopu Sveučilišta/ Univerziteta u Sarajevu djeluje i Katoličko bogoslovni fakultet u Sarajevu. Dekretom Kongregacije za katolički odgoj br. 714/2004 od 21. rujna 2009. teološki studij kanonski je uzdignut i proglašen Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu.
Druge obrazovne ustanove
U Bosni i Hercegovini postoji velik broj glazbenih škola (osnovnih i srednjih) kao i javnih škola za posebno obrazovanje (za osobe sa poteškoćama u učenju) koje svoju nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu.
U sklopu Sveučilišta u Mostaru djeluju sljedeći znanstvenoistraživački instituti: Ekonomski institut, Institut za građevinarstvo, Institut za hrvatski jezik književnost i povijest, Institut za latinitet, Institut za strojarstvo, Pravni institut, Institut za društvena istraživanja, Institut za istraživanje i razvoj na kršu, Institut za turizam i okoliš te Institut za društvena istraživanja.
Hrvatski leksikografski institut BiH objavio je Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine, koja je svojevrsni hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu te prva opća i nacionalna (hrvatska) enciklopedija u BiH.
Udruge i izdavaštvo U Bosni i Hercegovini djeluju mnogobrojne hrvatske udruge koje su aktivne u području očuvanja i jačanja hrvatske nacionalne svijesti te promiču hrvatski jezik i kulturu u Bosni i Hercegovini. Ciljevi su im očuvanje i razvijanje hrvatskih kulturnih vrednota, pomaganje učenika i studenata u školovanju te znanstvenom i umjetničkom usavršavanju, jačanje gospodarske situacije, poticanje povratka i ostanka Hrvata kao i prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći za ugrožene.
U okviru izdavačke djelatnosti na hrvatskom jeziku, može se izdvojiti: «Hrvatski glasnik», glasilo Hrvatskog kulturnog društva «Napredak» Župe Soli, Tuzla, «Katolički tjednik» Vrhbosanskog nadbiskupskog ordinarijata Sarajevo, «Osvit»,časopis za književnost, kulturu i društvene teme Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Mostar, «Rama»,glasilo Ramske zajednice i «Hrvatska misao»,časopis za umjetnost i znanost Ogranka Matice hrvatske Sarajevo, List vareških Hrvata "Bobovac".