U Skopju održana konferencija o statusu i položaju nacionalnih manjina

  • Slika /NG/2020/1 Siječanj/Makedonija - konferencija/ZHRM -Konf-prava manjina u RM-2020DSC_0273 copy.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Održana konferencija trebala bi doprinijeti većoj vidljivosti Hrvata u Makedoniji te poboljšanju njihovih prava, a istovremeno i pozitivnim euroatlantskim procesima u Sjevernoj Makedoniji koje Republika Hrvatska snažno podupire

U Skopju je u utorak, 21. siječnja 2020. godine, održana konferencija „Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji“.
 
Konferenciji su u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH nazočili zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak. Važnost ovog pitanja prepoznali su i predsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije g. Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nives Tiganj, ministar dijaspore u Vladi SRM i supredsjednik Međuvladinog mješovitog odbora Edmond Ademi, predstavnici NATO-a, profesori i stručnjaci te drugi visoki uzvanici uveličavši konferenciju svojim dolaskom i sudjelovanjem u raspravama.
 
Važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske manjine u dvije države jest Međuvladin mješoviti odbor koji je Hrvatska sporazumno formirala sa Sjevernom Makedonijom.
„S veseljem ističem da su, nakon velikog zastoja, 2018. godine u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanje manjinskih prava i na unaprjeđenje odlične bilateralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava“ rekao je zamjenik državnog tajnika Dario Magdić. „Veseli nas i što su u proteklih godinu dana u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine“, dodao je, zahvalivši predstavnicima Hrvata na organizaciji konferencije i na brojnim drugim projektima koje vrlo uspješno provode s ciljem očuvanja i razvijanja svoga hrvatskoga identiteta, jačanja hrvatskoga zajedništva i povezivanja s Republikom Hrvatskom.
 
Tijekom konferencije održana su dva panela, o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije. Otvorene su i panel diskusije na brojne teme poput pravnog statusa Hrvata u RS Makedoniji, njihove zastupljenosti u javnom, ekonomskom i političkom sektoru, unaprjeđivanja njihovih prava u skladu se europskim standardima, a napravljene su komparativne analize stanja zajednica u dvije države. Svoja izlaganja održali su članovi akademske zajednice, profesori i stručnjaci.
 
Iskazan je interes obiju strana za poboljšanjem manjinskih statusa i učinjen je pozitivan iskorak u građenju partnerskog i prijateljskog odnosa između svije države. Održana konferencija trebala bi doprinijeti većoj vidljivosti Hrvata u Makedoniji te poboljšanju njihovih prava, a istovremeno i pozitivnim euroatlantskim procesima u Sjevernoj Makedoniji koje Republika Hrvatska snažno podupire, danas i kao predsjedateljica Vijeća Europske unije.
 
Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u području zaštite prava nacionalnih manjina, budući da su u hrvatskom Ustavu navedene 22 nacionalne manjine koje u njoj žive, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi. Uspješnim provođenjem operativnih programa za nacionalne manjine dodatno se povećava razina ostvarenih manjinskih prava u svim područjima koja su posebno važna predstavnicima nacionalnih manjina, poput kulture, obrazovanja, informiranja, službene uporabe manjinskog jezika i pisma, zastupljenosti u javnim službama i predstavničkim tijelima. Uz vrlo naglašenu i kontinuiranu brigu o nacionalnim manjinama koje žive u Hrvatskoj, hrvatska Vlada brine i o Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske kroz aktivnosti koje se provode ponajprije kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Stranica