Državni tajnik Milas na sastanku s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga iz Republike Srbije

Slika /arhiva/slike/29112017_3771142433.jpg
U subotu, 25. studenoga 2017. godine u mjestu Stanišić, općina Sombor, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i mjesnoga Hrvatskog kulturnog društva „Vladimir Nazor“ iz Stanišića održan sastanak predstavnika hrvatskih kulturnih udruga koje djeluju na području Republike Srbije. Ove su im se godine na njihovom susretu pridružili državni tajnik Središnjeg državnog ureda Zvonko Milas i veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Bakota sa suradnicima. Državni tajnik i veleposlanik imali su izlaganja na temu Razvijanje odnosa i suradnje institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Republici Srbiji nakon čega je uslijedio razgovor s predstavnicima udruga.

U svome uvodnom obraćanju g. Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike istaknuo je važnost prostorne rasprostranjenosti hrvatskih udruga na širokom području Vojvodine i cijele Republike Srbije, na kojemu žive Hrvati. Rekao je kako su ponosni „na činjenicu da hrvatska kultura u Vojvodini i Srbiji nije samo razvijena u području tradicijske kulture, već smo uspjeli razviti i nakladničku djelatnost i godišnje tiskamo oko 30 knjiga. Udruge intenzivno surađuju s Republikom Hrvatskom i na više od 50 priredbi godišnje smo sudionici, kako onih manjih manifestacija tako i najznačajnijih kulturnih događanja u Hrvatskoj“. S druge strane, potpora koju hrvatske udruge imaju u svojim lokalnim zajednicama ili izostaje ili je neprimjerena broju Hrvata koji žive u tim lokalnim sredinama. G. Ivan Karan, predsjednik HKD „Vladimir Nazor“ iz Stanišića izrazio je veliko zadovoljstvo što se sastanak održava u Stanišiću, govorio je o teškoj povijesti Hrvata u ovome mjestu te je pozvao nazočne da posjete likovnu koloniju i književno-pjevačku večer „Ikavica – govor hercegovačkih, bosanskih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata“, koje su se istoga dana održale u Stanišiću.

Državni tajnik Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvata koji žive u Republici Srbiji jedan od prioriteta u radu i djelovanju Vlade Republike Hrvatske. Istaknuo je važnost kontinuirane komunikacije i suradnje, nastavljanja kvalitetnih postojećih programa i osmišljavanja novih te potrebu kadrovskog osnaživanja hrvatske zajednice. Govorio je o dva važna tijela koja bi trebala imati svoje sjednice u skorašnjem razdoblju: Međuvladinom mješovitom odboru za zaštitu manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije i Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Rekao je kako je vrlo zadovoljan što su u 2017. godini značajno povećana namjenska sredstva za programe i projekte hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga se zahvalio na svemu što čine na njegovanju i očuvanju tradicijske kulture, ali i na stvaranju suvremene kulture. Istaknuo je „da je jedinstvena hrvatska tradicijska kultura najpouzdaniji saveznik u očuvanju i razvijanju, ali i promociji hrvatskog identiteta te da se kultura uvijek pokazuje kao čimbenik koji razvija, povezuje i oplemenjuje.“ Naglasio je da će Središnji državni ured i nadalje snažno podupirati brojne aktivnosti Hrvata koji žive u Srbiji. Veleposlanik Bakota je rekao kako je status hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji od strateškog interesa kada je riječ o hrvatsko-srpskim odnosima. „Inzistirat ćemo na standardima koje imaju i druge nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji. Moj dojam je da vaši sugrađani postaju svjesni da hrvatska nacionalna manjina nije remetilački faktor, već građani koji ovoj zemlji žele najbolje, ali isto tako žele imati prava koja imaju ostale manjine. Ravnopravnost u političkoj zastupljenosti, ravnopravnost u financiranju na području kulture, obrazovanja. To proizlazi iz Međudržavnog sporazuma, ali i Poglavlja 23.“, kazao je veleposlanik Bakota i najavio početak dijaloga vezanih za rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske, od kojih su dva posebno istaknuta: prava nacionalnih manjina i pitanje nestalih osoba. Na sastanku s predstavnicima hrvatskih udruga bili su i dr. Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, g. Velimir Pleša, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici te g. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika.

Inače, u Republici Srbiji postoji više od 40 hrvatskih kulturnih udruga koje godišnje prirede oko 400 različitih kulturnih događanja, od onih vezanih uz Crkvu i određene blagdane, pa do priredbi programa koje imaju veliki broj sudionika i koje prati nekoliko tisuća ljudi, poput Dužijance. Hrvatske udruge djeluju u tridesetak naseljenih mjesta. Najviše ih je u Bačkoj i Srijemu, dvije udruge rade u Beogradu, dvije u Zemunu, dvije u Surčinu, postoji i hrvatska udruga u Zrenjaninu, a odnedavno i u Nišu.

Pisane vijesti