Službeno otvorena Sjednica Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH

Državni tajnik Zvonko Milas: "Nazire se novi val povratka u Hrvatsku na kojem svi zajedno trebamo raditi, kojeg trebamo poticati."

U svom obraćanju predsjednik Vlade rekao je da je današnja Hrvatska ozbiljna država koja politikom jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske želi raditi korake naprijed. Premijer godišnje susrete Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske smatra izrazito važnima. „To je platforma gdje dobro moramo osluhnuti vaše preporuke, konstatirati ono što radimo dobro, vidjeti što možemo raditi bolje, definirati neke teme na kojima vi ispravno očekujete veću susretljivost, brzinu i učinkovitost institucija. Naš je cilj da svojim aktivnostima stvorimo poticajne uvjete i za povratak dijela iseljenika, onih koji se žele vratiti u Hrvatsku i dati doprinos svojoj domovini“, poručio je. Osvrnuo se na sve aktivnosti i projekte vezane za Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsku nacionalnu manjinu i hrvatsko iseljeništvo koje je u vrijeme njegovog mandata podržala i financirala Vlada Republike Hrvatske. „U mandatu ove Vlade podrška projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini povećana za više od 50 posto, a udvostručena je i potpora hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim zemljama. Proširen je pristup financijskoj podršci hrvatskom iseljeništvu, osobito u Sjevernoj Americi, Australiji i Europi. U protekle tri godine financirali smo 1.537 projekata diljem svijeta u vrijednosti 115 milijuna kuna“, kazao je.

Članovima Savjeta službenu je dobrodoščicu poželio domaćin sjednice, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. „Na nama je da zajedno, strpljivo, uvažavajući okolnosti i mijenjajući ih, napravimo sve kako bi hrvatska zajednička priča bila jača, bolja i svjetlija, na dobrobit svih onih koji dolaze iza nas. U Hrvatsku dolaze pripadnici druge i treće generacije i nalaze prostor u kojem se vide te uzimaju hrvatsko državljanstvo. Dolaze mlade obitelji i žive ovdje. Nazire se novi val povratka u Hrvatsku na kojem svi zajedno trebamo raditi, kojeg trebamo poticati. Na istoj smo strani, imamo isti cilj i svi zajedno moramo raditi da taj cilj bude što ostvariviji“, istaknuo je državni tajnik.

Predsjednik Savjeta Ivan Grbešić rekao je kako Središnji drzavni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske daje svoj značajan doprinos, medu ostalim, raznim programima, a posebno Hrvatima u Bosni i Hercegovini, istaknuvši Registar Hrvata te programe Domovina i Korijeni kao pozitivne primjere. Ukazao je i na prostore za poboljšanja: „Moramo ulagati vise truda da privučemo i „iskoristimo“ potencijal naših iseljenika, njihovog kapitala, njihovog životnog i radnog iskustva, njihovih poveznica i poznanstava i njihovih razlicitih perspektiva iz svijeta.“ Pozdravio je nedavnu odluku Vlade i Hrvatskog Sabora o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljstvu dodavši kako je to značajan korak u pravom smjeru koji pridnosi povjerenju između Hrvata izvan Hrvatske i službenog Zagreba. „Teško je povjerovati da u 2019. godini tako mali broj Hrvata posjeduje državljanstvo zemlje koju su toliko sanjali. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti provedbom izimjenenog Zakona. Sada je potrebna aktivna kampanja Vlade i svih nas, da sto više članova hrvatskog naroda – bili oni iseljenici ili njihovi potomci – postanu državljani Hrvatske“, zaključio je na kraju.
  Tijekom dana članovi Savjeta sudjelovali su u četiri panel rasprave na teme glasovanja izvan Republike Hrvatske, očuvanja hrvatskog jezika i kulture Hrvata izvan Republike Hrvatske, na temu Hrvatske radiotelevizije i programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske te položaja i statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Tijekom sutrašnjeg dana nastavlja se radni dio sjednice nakon čega slijedi rasprava i donošenje zaključaka i preporuka s Treće sjednice drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Stranica