Brojčano stanje Hrvata u Italiji i njihovo doseljavanje
Radi neposredne zemljopisne blizine i pripadnosti istom kulturnom i vjerskom krugu, Hrvati, osobito iz Primorja i Dalmacije, već duže vremensko razdoblje sele u Italiju. Uz moliške Hrvate koji su u Italiji još od šesnaestoga stoljeća (radi se o najmanjoj priznatoj jezičnoj manjini u Italiji, odnosno o 1822 Hrvata prema podacima od 2011. g.), danas u toj zemlji žive Hrvati i njihovi potomci koji su tamo stizali u novije doba.
Velika skupina Hrvata živi u sjeveroistočnom dijelu Italije, u regijama Friuli Venezia-Giulia i Veneto te Lombardia i Marche. Procjenjuje se da tamo živi oko 60.000 osoba hrvatskog porijekla (znatnim dijelom hrvatsko ekonomsko iseljeništvo), od toga u Trstu oko 30.000, između Trsta i Venecije oko 20.000 te oko 10.000 u ostalim dijelovima Italije (npr. u Milanu i okolici oko 4.000).
U doba Austro-Ugarske mnogi Hrvati iz Istre i Hrvatskoga primorja selili su prema Trstu, napose u doba razvitka pomorske privrede, tako da su imali važnu ulogu u životu toga grada. Hrvati su bili vlasnici i suvlasnici pojedinih parobrodskih društava, ali i članovi posada na brodovima.
Nakon Drugoga svjetskog rata, poradi nepovoljnih političkih i gospodarskih prilika u tadašnjoj Jugoslaviji, iseljavanje u Italiju će u pojedinim godinama poprimiti čak i masovne razmjere. Dio emigranata odselio je kasnije iz Italije u treće zemlje.
U današnje vrijeme, iako ne brojna, važna je hrvatska naseobina u gradu Rimu gdje tijekom stoljeća postoji kao kutak domovine crkva sv. Jeronima, sa Zavodom koji je davne 1453. počeo kao prenoćište za hrvatske hodočasnike te se do današnjih dana razvio u dom za svećenike- studente koji u Rimu specijaliziraju različite grane teološke znanosti.
Status Hrvata u Italiji
Dio Hrvata, čija je nazočnost posebno utvrđena u sjeveroistočnoj regiji Furlaniji-Julijskoj krajini/Friuli Venezia-Giulia, kao i činjenici da ispunjavaju sve pretpostavke sukladno talijanskoj legislativi i odgovarajućim međunarodnim dokumentima, u posljednjih 15-ak godina nastoje ostvariti status „jezične manjine“, koji je predviđen Zakonom o normama zaštite povijesnih jezičnih manjina. Pozitivan pomak po tom pitanju napravljen je u proljeće 2015., kada je senator Aldo Di Biagio predao zahtjev za priznanje hrvatske jezične manjine u pokrajini Furlanija-Julijska krajina Ustavnoj komisiji Senata, no po ovom pitanju odluka još uvijek nije donesena.
Postojeće zakonodavstvo osobama omogućava istovremeno više od jednog državljanstva. Useljenici iz zemalja Europske unije talijansko državljanstvo mogu steći nakon boravka u zemlji u trajanju od četiri godine, dok građani koji dolaze iz zemalja izvan EU trebaju boraviti deset godina u Italiji da bi dobili državljanstvo zemlje. Hrvatski državljani koji steknu pravo na talijansko državljanstvo temeljem braka s talijanskim državljaninom trebaju u Italiji legalno boraviti dvije godine, ili ako žive u inozemstvu tada državljanstvo mogu dobiti nakon tri godine braka. Rokovi se smanjuju upola ako u braku ima djece, rođene ili usvojene.
Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska s Talijanskom Republikom ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju, kao i Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak i sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza Te Ugovor o suradnji u području kulture i obrazovanja.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Italiji djeluje niz hrvatskih udruga te je 2001. godine osnovan i Savez hrvatskih zajednica u Italiji kojeg čine:
Uz udruge, članice Saveza, tu su još udruge koje djeluju u Rimu:
U Veneciji djeluje udruga „Lesina“, u Milanu Klub prijatelja Hrvatske, dok na području Pijemonta djeluje Hrvatska zajednica u Pijemontu.
Jednako tako, u Rimu djeluju Institut „Vlado Gotovac“, Hrvatski povijesni institut te Talijansko-hrvatski institut.
Posebno mjesto zauzima hrvatska nacionalna crkvena ustanova Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima, te Dom hrvatskih hodočasnika (Domus Croata) Dr. Ivan Merz, oboje u Rimu, kao i Sestre sljedbenice reda bl. Marije Petković. U Italiji ne postoje hrvatske katoličke misije, a vjerska institucija koja okuplja Hrvate jest Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima i hrvatski svećenici – studenti koji tamo studiraju.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Hrvatsku nastavu, koja je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u Rimu, Trstu, Monfalconeu, Milanu te u pokrajini Molise trenutno izvode tri učiteljice.
Na fakultetima je osnovano nekoliko lektorata hrvatskog jezika.
Razmjenski lektorati hrvatskoga jezika i književnosti u nadležnosti MZO-a RH:
Lektorati hrvatskoga jezika i književnosti koji nisu u nadležnosti MZO-a RH:
Izdavaštvo i mediji
Hrvatsko-talijanska udruga u Rimu izdaje dvojezični časopis „INSIEME“ („Zajedno“), namijenjen Hrvatima u Italiji, te državnim i kulturnim institucijama Italije i Hrvatske. Časopis izlazi jednom godišnje i objavljuje teme koje najviše zanimaju Hrvate u Italiji, od statusnih pitanja do područja kulture i gospodarstva, uz osvrt na aktivnosti udruga koje su članice Saveza hrvatskih zajednica u Italiji.
Od 2001. u Milanu djeluje Centar za hrvatsko-talijanske studije „Ruđer Bošković“, kojemu je cilj proučavanje i promicanje hrvatsko-talijanske suradnje u području povijesti i kulture. Centar je za prinose hrvatsko-talijanskim književnim vezama utemeljio nagradu „Judita“, koja se sastoji u objavljivanju knjige laureata u okviru nakladničke kuće „Hefti“ iz Milana.