Brojčano stanje Hrvata u Francuskoj i njihovo doseljavanje
Procjenjuje se da u Francuskoj živi oko 40.000 Hrvata i njihovih potomaka.
Hrvatsko stanovništvo s prebivalištem u Francuskoj možemo podijeliti u tri skupine, kao posljedicu različitih imigracijskih valova:
Prva skupina: iseljenički val nakon Drugog svjetskog rata, kada se radilo mahom o političkim iseljenicima koji su većinom dobili francusko državljanstvo
Druga skupina: iseljenički val krajem šezdesetih godina koji je uslijedio iz ekonomskih razloga. Među njima se određeni broj također opredijelio za francusko državljanstvo
Treća skupina obuhvaća potomstvo prethodno navedenih grupa, tj. druga i treća generacija
Područje naseljavanja: preko 90 posto Hrvata u Francuskoj prebiva u istočnoj polovici države. Oko polovice hrvatskih građana živi na području šire pariške regije (radi se o 10.000 do 12.000 Hrvata). Slijedi zatim regija Azurne obale s 4.000 do 5.000 koji najvećim dijelom žive u gradovima Nice, Marseillea te u okolici Monegaške kneževine. Otprilike isti broj Hrvata, tj. između 4.000 i 5.000, živi na području regije Rhône-Alpes. Najveći dio te skupine žive u gradovima Lyon i Chambery te njihovoj okolici. Naposljetku, postoje još dvije regije s većom skupinom hrvatskih građana (ali u daleko manjem broju): na istoku Francuske, u gradovima Mulhouse, Metz, Belfort te na sjeveru u Lilleu i okolici gdje se nalazi oko 250 do 300 hrvatskih domaćinstava.
Status Hrvata u Francuskoj
Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve građane zemlje primateljice. Na snazi su određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni boravak, privremeni boravak i azil. Pri popisu stanovništva u Francuskoj, službeno se ne uključuje pitanje etničkog podrijetla svake osobe.
Francusko državljanstvo može se steći nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje pet godina, uz sposobnost korištenja francuskog jezika. Supružnici francuskih državljana koji su stranci mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon četiri godina braka pod uvjetom da govore francuski jezik.
Francuska dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.
Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska s Francuskom primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
Hrvatske udruge i katoličke misije
Važno je istaknuti ulogu krovne organizacije CRICCF (Conseil Représentatif des Institutions et Communautés Croates de France - Congres croate mondial en France, tj. Zastupničko vijeće ustanova i hrvatskih zajednica Francuske). CRICCF (http://www.cronet.org) je također predstavnik Hrvatskog svjetskog kongresa za Francusku. Aktivna je također AMCA (Association des anciens étudiants de Croatie en France, tj. Udruga bivših studenata hrvatskih sveučilišta u Francuskoj, http://amca-paris.com), te Hrvatska mladež Pariza (http://www.macroatie.com). U Lille-u postoji Francusko-hrvatska kulturna udruga te u Korzici udruga France Croatie Corsica.
Početkom i tijekom Domovinskog rata broj udruga je naglo porastao, većinom u svrhu prikupljanja humanitarne pomoći, ali i radi sve veće potrebe organiziranog i koordiniranog djelovanja hrvatske zajednice u Francuskoj. U svom humanitarnom djelovanju hrvatska zajednica u Francuskoj pokazala se iznimno aktivnom i dobro organiziranom, upravo zahvaljujući postojanju CRICCF-a.
Ukupno djeluju tri hrvatske katoličke misije i to u Parizu, Lyonu i Nici, dok se jednom mjesečno održavaju sv. mise na hrvatskom jeziku, na području Beauvaisa, Metza i Lilla.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Hrvatska nastava je u potpunoj nadležnosti Ministarstva. Nastava je organizirana diljem Francuske Republike, u gradovima Parizu, Lyonu, Dijonu, Lilleu i Nici te okolnim mjestima, a nastavom je obuhvaćeno oko 150 učenika s kojima rade četiri učiteljice.
Važan iskorak u učenju hrvatskoga jezika je uvrštavanje nastave hrvatske dopunske škole u sustav francuskog školstva po modelu ELCO (Enseignement de langue et de culture d'origine, tj. nastava jezika i kulture građana stranog porijekla).
Na fakultetima je osnovano nekoliko lektorata hrvatskog jezika.
Razmjenski lektorati u nadležnosti MZO-a RH:
Samostalni lektorati koji nisu u nadležnosti MZO-a RH:
Université de Bourgogne, Dijon
Važno je također istaknuti Interdisciplinarni program hrvatskih studija (tj. Programme interdisciplinaire d’études croates) na Sveučilištu Paris-Sorbonne (Paris IV) koji se od 1981. realizira u suradnji sa Sveučilištem Zagreb i Sveučilištem Macquarie u Sydneyu, Australija.
Između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Pantheon Assas (Paris II) od 1998. postoji bilateralno sveučilišno partnerstvo kojim se sporazumno organizira „Sveučilišni poslijediplomski stručni studij Europski studiji“ (tj. Diplôme d'études européennes). To je prvi poslijediplomski stupanj obrazovanja u Hrvatskoj na francuskom i na hrvatskom jeziku kojemu je cilj da studenti postignu stupanj „europskih stručnih asistenata“ (predavanja, seminari i konzultacije se održavaju u prostorijama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te u Dubrovniku). Studenti koji polože završne ispite dobivaju istovrijednu specijalističku diplomu na francuskom i hrvatskom jeziku.
Izdavaštvo i mediji