Brojčano stanje Hrvata u Ekvadoru i njihovo doseljavanje
U Ekvadoru živi oko 4000 Hrvata i njihovih potomaka.
Možemo spomenuti dva razdoblja useljavanja Hrvata u Ekvador: prvi na kraju 19. i početkom 20. stoljeća i početkom 1990. godina.
U prvom razdoblju useljavanje se odvijalo od strane trgovaca, iz Dubrovnika, Splita i Visa koji su se nastanili u poljoprivrednim dijelovima Ekvadora, posebno u Manabi, u gradovima kao Bahia, De Caraquez, Chone, Manta, Portoviejo, kao i Guaaquil, Cuenca i Quito.
Drugo useljavanje Hrvata, koji su u manjem broju stigli u Ekvador motivirani industrijom ribe i morskih rakova, dolazi s područja jadranske obale, posebno iz Splita, i rade u industriji tunjevine i sardina u Ekvadoru.
Ekvadorski Hrvati i njihovi potomci, imaju visoki kulturni i ekonomski nivo u društvu ističući se posebno u poljoprivrednom i ribarskim granama te u trgovini i industriji.
Ekavdor posjeduje flotu brodova za prijevoz banana, ribe i trgovačkih brodova čiju posadu čini veliki broj Hrvata a većina ih živi u Guayaquilu ali nisu registrirani kao hrvatski iseljenici.
2004. godine osnovana je Ekvadorska Hrvatska Udruga u kojoj se okupljaju Hrvati i njihovi potomci.
U Quitu djeluje red Sestara milosrdnica, čija je voditeljica sestra Clementina Banozic, a njihov Centar za integralnu edukaciju Paola di Rosa (CEIPAR) skrbi za 250-ero djece. U Ekvadoru rade i sestre Iva Jelić i Antonela Medić. Osim njih još djeluje i misija reda Krist misionar molitelj, koju vodi sestra Lenka Čović na području San Francisco de Oyacoto. Misionarke, kojima pomažu i laici, provode evangelizaciju zabačenih područja.