Brojčano stanje Hrvata u Čileu i njihovo doseljavanje
Procjena Ministarstva vanjskih poslova Čilea je da u ovoj zemlji živi više od 200.000 osoba hrvatskog podrijetla (gotovo 1,3% od ukupnog broja stanovnika u Čileu): riječ je o trećoj, četvrtoj, u pojedinim slučajevima i petoj generaciji potomaka hrvatskih doseljenika. Ta procjena predstavlja povećanje u odnosu na brojke koje su se spominjale tijekom devedesetih godina 20. stoljeća (130.000 do 140.000), ali istodobno treba imati na umu da se u najvećem broju slučajeva radi o osobama koje samo jedno od njihova dva prezimena povezuje s hrvatskim korijenima, ali koje su potpuno asimilirane. Pripadnici prve generacije doseljenika gotovo su izumrli, a novo pridošlih doseljenika gotovo da i nema.
Prvi Hrvati koje možemo smatrati iseljenicima, stigli su na Ognjenu zemlju privučeni “zlatnom groznicom” početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća. Priliv tih imigranata uslijedio je nakon otkrića nalazišta zlata na otoku Lennox. Razočarana u tom smionom pothvatu većina doseljenika napustila je posao nastanivši se u Punta Arenasu i Porveniru na prostranim posjedima (estancias) gdje je bilo dosta mogućnosti zaposlenja u ekstenzivnom stočarstvu (ovce i rogata stoka). U tim godinama zabilježen je gospodarski uspon naj-južnijeg čileanskog područja.
Sljedeći veći val emigracije iz Hrvatske u Čile zbio se početkom 20. stoljeća kada je zavladala filoksera na otoku Braču, propali vinogradi otjerali su u svijet dobar dio seoskog pučanstva koje je pojačalo hrvatske naseobine u krajnjim točkama Čilea, od Punta Arenasa do Arice.
Nakon Prvog svjetskog rata, s obzirom na promijenjene prilike, oslabio je priliv doseljenika, dok nakon Drugog svjetskog rata praktički iseljavanja iz Hrvatske u Čile nije niti bilo. Gospodarska politika Čilea nastojala je promicati industriju čime se najviše okoristio glavni grad Santiago de Chile. Valja spomenuti da se u tom razdoblju velik broj obitelji hrvatskih iseljenika preselio u čileanski glavni grad, tako da danas najveći broj hrvatskih potomaka u Čileu živi upravo u Santiagu. No, prisutnost hrvatskih potomaka, odnosno njihov udio u stanovništvu Punta Arenasa (danas broji oko 60.000 hrvatskih potomaka) i Antofagaste je mnogo izraženiji. Nešto je manja hrvatska zajednica u Iquiqueu, a relativno skroman broj osoba hrvatskog podrijetla živi u Sereni, Concepcionu i Vini de Mar, iako ih se praktički može pronaći na cijelom području Čilea.
Status Hrvata u Čileu
Hrvati koji imaju čileansko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Čilea. Čile dozvoljava dvojno državljanstvo.
Većina hrvatskih iseljenika u Čileu pripada visokoobrazovnoj skupini stanovništva. Hrvati se općenito smatraju uglednom useljeničkom skupinom koja ima svoje predstavnike i u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, u kulturi, umjetnosti, obrazovnom sustavu, crkvenoj hijerarhiji, poduzetničkim krugovima.
Hrvatske udruge i katoličke misije
U Čileu postoji veliki broj hrvatskih udruga, no ovdje ćemo navesti samo najistaknutije:
- Santiago: Estadio Croata
- Punta Arenas: Club Croata
- Antofagasta: Sociedad Croata de Socorros Mutuos
- Iquique: Club Croata
U Santiagu je u posljednje vrijeme vrlo zapažena aktivnost središnje udruge hrvatskih iseljenika “Estado Croata”, a raznolikost njihovog djelovanja vidljiva je i na web stranici: www.estadiocroata.cl.
Na području Čilea ne postoji niti jedna hrvatska katolička misija. Voditelj hrvatske katoličke misije u Peruu sa sjedištem u Limi formalno brine i o hrvatskoj pastvi u Čileu.
Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika
Nastava na hrvatskom jeziku za oko 120 učenika, djecu trećeg naraštaja, održava se u Punta Arenasu pri Escuola Republica de Croacia, Escuola Miguel de Cervantes, Colegio Cruz del Sur i Club Croatia te je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Izdavaštvo i mediji
U Čileu danas nema tiskovine koja izlazi isključivo na hrvatskom jeziku, ali zajednice potomaka hrvatskih iseljenika u nekim gradovima (Punta Arenas, Antofagasta, Iquique) povremeno objavljuju glasnike i brošure na španjolskom jeziku, o djelovanju svojih udruga i općenito o hrvatskim temama. U Punta Arenasu izlazi glasilo „Male novine“ koje povremeno objavljuju priloge na hrvatskom jeziku.
U Punta Arenasu se emitiraju dvije radio emisije s hrvatskim temama i glazbom.
