Hrvati već stoljećima žive na području Republike Srbije. Najvećim su dijelom naseljeni u njezinoj sjevernoj Autonomnoj pokrajini Vojvodini, a ima ih i u Beogradu te u središnjoj Srbiji.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Srbiji živi 57.900 Hrvata, što je gotovo 13.000 Hrvata manje u odnosu na popis iz 2002. kada se 70.602 građana Srbije izjasnilo da su Hrvati.
Politički i pravni položaj nacionalnih manjina u Srbiji reguliran je Ustavom Republike Srbije iz 2006. godine Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina (donesenim u Skupštini SRJ 26. veljače 2002.) hrvatskoj nacionalnoj zajednici je po prvi puta priznat status manjine. Hrvatski jezik je u službenoj upotrebi u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine te u Općini Subotica.
Središnja izborna institucija hrvatske nacionalne manjine Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, sa sjedištem u Subotici, predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja te osniva ustanove iz ovih područja. Predsjednica HNV-a je Jasna Vojnić.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini sa sjedištem u Subotici osnovan je 1990. godine. Na izborima održanim 2016. godine predsjednik stranke Tomislav Žigmanov osvojio je zastupnički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srbije (koalicija s Demokratskom strankom i još nekoliko drugih stranaka okupljenih oko DS-a).
Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj (sklopljen 2004.) osigurava temelj za kvalitetno ostvarivanje manjinskih prava Hrvata u Republici Srbiji i Srba u Republici Hrvatskoj na temelju čega je ustrojen Međuvladin mješoviti odbor za zaštitu manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije. Osma sjednica Međuvladinog mješovitog odbora održana je 12. i 13. ožujka 2019. u Zagrebu i Pakracu.
Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je konstituirajuća sjednica održana u srpnju 2022. godine, a predstavnici hrvatske manjine iz Republike Srbije u ovom 3. sazivu Savjeta su Jasna Vojnić, Tomislav Žigmanov i Darko Vuković.
U Republici Srbiji nastava hrvatskog jezika izvodi se od školske godine 2002./2003., i to u pet osnovnih škola (Subotica, Monoštor, Đurđin, Mala Bosna i Donji Tavankut), a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007. u tri srednje škole na području Grada Subotice. Nastavni predmet hrvatski jezik u školama u Vojvodini uglavnom izvode nastavnici iz Republike Hrvatske upućeni od Ministarstva znanosti i obrazovanja te postojeći nastavnici u redovitim školama. U pojedinim školama u Vojvodini predaje se hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.
Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u četiri vrtića, u Subotici (dva dječja vrtića), Donjem Tavankutu i Đurđinu.
Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici, izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku.
Nakon mnogo aktivnosti, Lektorat za hrvatski jezik na Sveučilištu u Novom Sadu otvoren je 2018. godine, a intenzivno se radi na osnivanju Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Novinsko izdavačka ustanova „Hrvatska riječ“ prva je profesionalna institucija Hrvata u Srbiji, koja izdaje istoimeni tjednik, a izdaje i knjige domaćih autora. Osim tjednika „Hrvatska riječ“, stranka DSHV izdaje „Glas ravnice“, a HKUD „Vladimir Nazor“ iz Sombora izdaje tromjesečnik „Miroljub“. Katolička crkva ima mjesečnik na hrvatskom jeziku „Zvonik“ i godišnjak „Subotička danica“. Matica hrvatska u Subotici izdaje i časopis za kulturu i književnost „Klasje naših ravni“. Postoji i mjesečnik „Glasnik Pučke kasine 1878.“
Uredništvo na hrvatskom jeziku na Radio Subotici počelo je s radom 1998. godine, no zbog privatizacije je ugašeno. Na RTV Vojvodina početkom ožujka 2011. godine formirana je televizijska redakcija na hrvatskom jeziku. Program na hrvatskom jeziku koji se emitira na pojedinim radio postajama uglavnom se ostvaruje putem privatnih produkcijskih kuća, poput CRO info iz Subotice.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna ustanova osnovana 2008. radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.
U Srbiji djeluje oko 40 hrvatskih udruga: HKC „Bunjevačko kolo” iz Subotice, HKC „Srijem” Srijemske Mitrovice, HKD „Matija Gubec” iz Tavankuta, HKPD „Vladimir Nazor” iz Sombora, HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina, Hrvatsko akademsko društvo „HAD” iz Subotice, KUD „Bodrog" iz Bačkog Monoštora i druge.
Katolička crkva ima značajnu ulogu u životu vojvođanskih Hrvata. Pod njezinom ingerencijom djeluju biskupska klasična gimnazija „Paulinum“ i Teološko-katehetski institut, a u njezinom vlasništvu je i Radio Marija na kojem se emitiraju emisije na hrvatskom jeziku. Pojedini svećenici aktivno pridonose razvoju zajednice, organiziraju se kampovi za djecu i mlade na kojima se, uz vjeru, promovira i jača hrvatski nacionalni identitet.