Hrvati su se u Rumunjsku počeli doseljavati još u 14. stoljeću. Dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci.
Procjenjuje se da u Rumunjskoj živi oko 6.000 pripadnika hrvatske nacionalne manjine. Službeni podaci sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine navode da u Rumunjskoj živi 5.408 Hrvata.
U pravnom sustavu Rumunjske Hrvati su priznati kao nacionalna manjina.
Temeljem Ustava Rumunjske iz 1991. godine pripadnici hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji imaju pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta, pravo na učenje hrvatskog jezika i pravo na školovanje na hrvatskom jeziku, pravo hrvatskih organizacija na zastupnika u rumunjskom parlamentu te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu i podizanje službenih dokumenata na hrvatskom jeziku. Rumunjska Vlada izdvaja značajna sredstva za potrebe nacionalnih manjina, pa tako i za hrvatsku manjinu u Rumunjskoj.
Zastupnik hrvatske nacionalne manjine u rumunjskom parlamentu je Slobodan Ghera, koji je i predsjednik parlamentarne Skupine rumunjsko-hrvatskog prijateljstva.
Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je konstituirajuća sjednica održana u srpnju 2022. godine, a predstavnik hrvatske manjine iz Rumunjske u ovom 3. sazivu Savjeta je Petar Hategan.
Rumunjski Hrvati organizirani su u dvije udruge: Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj koje je osnovano 1991. godine sa sjedištem u Karaševu i Demokratski savez rumunjskih Hrvata osnovan 1998. godine sa sjedištem u Lupaku.
U Karaševu vrlo uspješno djeluje Kulturno-umjetničko društvo „Karaševska zora“, a u Klokotiću Folklorna skupina „Klokotić“, dok su od sportskih društava najaktivnija nogometna društva (NK „Starigrad“ Karaševo 1299., NK „Lupak“, NK „Croatia“ Klokotić, NK „A.S. Partizan“ Nermeđ).
U Rumunjskoj postoji sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda te tri od 1. do 8. razreda i jedna gimnazija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske potpomaže nastavu hrvatskog jezika dostavom udžbenika i nastavnih pomagala, ali i upućivanjem jednoga učitelja hrvatske nastave.
Na Sveučilištu u Bukureštu 1994. godine osnovan je Lektorat za hrvatski jezik koji je 2008. godine postao Katedra za hrvatski jezik i književnost. Nakon puno godina aktivnosti, ak. god. 2017./2018. na Sveučilištu „Zapad“ u Temišvaru otvoren je Lektorat za hrvatski jezik.
Od kraja 1994. godine izlaze novine „Hrvatska grančica“, dvojezični mjesečni glasnik udruge Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. Od 2012. godine izdaje se i dvojezični mjesečnik „Naša nada“ Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj.
Na radio postaji Rešica (grad Rešica nalazi se u blizini autohtonih hrvatskih mjesta) te na 3. programu javne nacionalne televizije TVR3 emitira se program posvećen hrvatskoj manjini u rumunjskom dijelu Banata.
Katolička crkva ima iznimno značajnu ulogu u čuvanju jezika i identiteta Hrvata u Rumunjskoj. Ona već godinama hrvatskim svećenicima u Rumunjskoj dostavlja vjerski tisak i knjige za bogoslužje na hrvatskom jeziku. Danas u Temišvarskoj biskupiji djeluje trinaest hrvatskih svećenika i redovnika, a postoje i hrvatske župe: Karaševo, Lupak i Klokotić.