U ponedjeljak, 18.prosinca 2017., u Zagrebu je započela prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Pozdravljajući nazočne, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je kako vjeruje da će zaključci i prijedlozi formulirani na ovoj sjednici pridonijeti statusu Hrvata koji žive izvan Hrvatske. Zahvalio je državnom tajniku Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i njegovom timu na svemu onome što rade u pogledu povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, poručivši da je to jedna od ključnih zadaća Vlade.
Naglasio je da Vlada želi jedinstvo hrvatskoga naroda, odnosno hrvatskih državljana, gdje god oni živjeli te je, u tom kontekstu, istaknuo važnost aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i ostalih institucija za osjećaj povezanosti, privrženosti i uključenosti u politički i društveni život zemlje. „Identitetska pitanja, pitanja vrijednosti i pitanja ljubavi prema domovini te sve ono što vas čini jednakopravnim dijelom hrvatskoga društva, sada na kraju trećega desetljeća naše samostalnosti, moraju biti dio zajedničkih aktivnosti i zajedničkih napora. Važno je, ne samo da imate osjećaj, nego da u konkretnim projektima vidite ulogu hrvatske države, koja svojim programima, projektima i proračunskim sredstvima pomaže aktivnosti naših organizacija i udruga diljem svijeta“, poručio je predsjednik Vlade.
Kazao je da je u prvih godinu dana svoga mandata posjetio mnoge zemlje te istaknuo da je fokus svakog od tih posjeta bio, uz odnose s državom primateljicom ili međunarodnom organizacijom koja u njoj ima sjedište, kontakt s Hrvatima koji žive u toj zemlji. „U bilo kojem dijelu svijeta u kojem smo se našli u proteklih godinu dana uvijek smo imali i vremena i želje i namjeru da osluhnemo kakvo je raspoloženje hrvatske zajednice u tim zemljama“, rekao je.
Njegov je dojam, kazao je, da je problematika koja se ističe u tom dijalogu uvijek vrlo slična i vrlo zajednička. Stoga je Vlada definirala tri točke prioritetne točke u aktivnostima afirmacije hrvatskoga iseljeništva: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i zajedničke povijesne i kulturne baštine. Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili i razmotrili gdje stojimo i vidimo kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu ! i kada to učinimo – zaključimo što želimo postići u narednom razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas. U nastavku sjednice, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta. Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“ – poručio je Grbešić. Miljana Glamuzina, izabrana je za potpredsjednicu Savjeta – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“- poručila je Glamuzina. Ivan Gugan, iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine „ Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom doprinijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine ali i uopće Hrvata izvan RH“ – rekao je Gugan. Luka Budak, iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko.
Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“ – rekao je Budak. Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“ – rekla je Studer,
Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).
Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo - 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.
Pisane vijesti
