Hrvatsko iseljeništvo u Sjedinjenim Meksičkim Državama
Brojčano stanje Hrvata u Meksiku i njihovo doseljavanje
Točan broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji danas žive u Sjedinjenim Meksičkim Državama nije konačno utvrđen. Raniji podaci upućivali su na oko 200 evidentiranih Hrvata, dok je tijekom 2025. godine, u okviru istraživanja hrvatske zajednice i izrade baze podataka, evidentirano oko 800 Hrvata i njihovih potomaka. Budući da se prikupljanje podataka nastavlja, navedeni broj nije konačan.
Većina današnjih pripadnika hrvatske zajednice potomci su hrvatskih iseljenika treće i kasnijih generacija. Prema podacima hrvatske zajednice, velik dio njihovih predaka potječe iz Dalmacije. Hrvati su se tijekom 19. i 20. stoljeća iseljavali prema državama Sjeverne i Južne Amerike, uglavnom iz gospodarskih, ali i političkih razloga, a dio njih nastanio se i u Meksiku.
Hrvati i njihovi potomci danas žive u različitim dijelovima zemlje, među ostalim u saveznim državama Baja California i Sonora te u Ciudad de Méxicu, Monterreyu, Guadalajari, Puebli i Cancúnu. Najveća koncentracija pripadnika hrvatske zajednice nalazi se u glavnom gradu i njegovoj okolici.
Hrvatska zajednica i udruge
U Meksiku djeluje Meksičko-hrvatska udruga A.C. (Asociación Croata Mexicana A.C.), na čijem je čelu počasna konzulica Republike Hrvatske Laura Martin del Campo Steta.
Jedan od glavnih ciljeva Udruge jest povezivanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Meksiku, očuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine te jačanje njihovih veza s Republikom Hrvatskom i hrvatskim zajednicama. Udruga provodi aktivnosti usmjerene na upoznavanje hrvatske povijesti, kulture i običaja te potiče učenje hrvatskog jezika, osobito među mlađim generacijama potomaka hrvatskih iseljenika.
Važan dio rada hrvatske zajednice posljednjih godina usmjeren je na pronalaženje Hrvata i njihovih potomaka diljem Meksika te prikupljanje podataka o njihovim obiteljskim korijenima. U okviru projekta „Hrvatska i Meksiko: zajednička povijest migranata, potomaka i stanovnika hrvatskog podrijetla“ provodi se istraživanje hrvatskog iseljeništva i izrađuje baza podataka s ciljem boljeg povezivanja zajednice i dokumentiranja povijesti hrvatskog iseljavanja u Meksiko. Projektne aktivnosti Meksičko-hrvatske udruge financijski je podupirao i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Očuvanje hrvatskog identiteta i kulturna suradnja
Iako velik dio pripadnika zajednice pripada trećoj ili kasnijim generacijama hrvatskih iseljenika i hrvatskim se jezikom više ne služi aktivno, među potomcima postoji izražen interes za upoznavanje hrvatskog jezika, povijesti, kulture i običaja te za ponovno povezivanje s obiteljskim korijenima u Hrvatskoj.
Posljednjih godina hrvatska zajednica u Meksiku intenzivira kulturne aktivnosti i povezivanje s hrvatskim institucijama i iseljeničkim organizacijama u drugim državama Sjeverne i Južne Amerike.
U listopadu 2024. godine hrvatska zajednica u Meksiku organizirala je izložbu „Hrvatska emigracija u Meksiku: putovanje za osnivanje novog doma“, na kojoj je predstavljen dio rezultata istraživanja o hrvatskom iseljeništvu u Meksiku, uključujući povijest doseljavanja, obiteljske priče, fotografije i druge prikupljene podatke.
Iste je godine Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO prvi put gostovao u Meksiku. LADO je održao dva nastupa u Ciudad de Méxicu, nakon čega je nastupio i na međunarodnom festivalu Cervantino u gradu Guanajuatu. Gostovanje je bilo značajan kulturni događaj za hrvatsku zajednicu i pridonijelo je predstavljanju hrvatske tradicijske kulture meksičkoj javnosti.
Povezanost s Republikom Hrvatskom
Republika Hrvatska i Sjedinjene Meksičke Države diplomatske odnose uspostavile su 6. prosinca 1992. godine. Sjedinjene Meksičke Države nerezidentno pokriva Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Washingtonu, dok u Ciudad de Méxicu djeluje Konzulat Republike Hrvatske na čelu s počasnom konzulicom Laurom Martin del Campo Steta.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Washingtonu periodično organizira i konzularne dane u Meksiku, tijekom kojih hrvatski iseljenici i njihovi potomci mogu obavljati konzularne poslove. Značajan dio interesa pripadnika hrvatske zajednice odnosi se na pitanja hrvatskog državljanstva i dokazivanja hrvatskog podrijetla.
Aktivnosti Meksičko-hrvatske udruge, istraživanje povijesti hrvatskog iseljavanja, evidentiranje potomaka te sve snažnije povezivanje s Republikom Hrvatskom i drugim hrvatskim zajednicama pridonose vidljivosti i daljnjem organiziranju hrvatske zajednice u Meksiku.
Točan broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji danas žive u Sjedinjenim Meksičkim Državama nije konačno utvrđen. Raniji podaci upućivali su na oko 200 evidentiranih Hrvata, dok je tijekom 2025. godine, u okviru istraživanja hrvatske zajednice i izrade baze podataka, evidentirano oko 800 Hrvata i njihovih potomaka. Budući da se prikupljanje podataka nastavlja, navedeni broj nije konačan.
Većina današnjih pripadnika hrvatske zajednice potomci su hrvatskih iseljenika treće i kasnijih generacija. Prema podacima hrvatske zajednice, velik dio njihovih predaka potječe iz Dalmacije. Hrvati su se tijekom 19. i 20. stoljeća iseljavali prema državama Sjeverne i Južne Amerike, uglavnom iz gospodarskih, ali i političkih razloga, a dio njih nastanio se i u Meksiku.
Hrvati i njihovi potomci danas žive u različitim dijelovima zemlje, među ostalim u saveznim državama Baja California i Sonora te u Ciudad de Méxicu, Monterreyu, Guadalajari, Puebli i Cancúnu. Najveća koncentracija pripadnika hrvatske zajednice nalazi se u glavnom gradu i njegovoj okolici.
Hrvatska zajednica i udruge
U Meksiku djeluje Meksičko-hrvatska udruga A.C. (Asociación Croata Mexicana A.C.), na čijem je čelu počasna konzulica Republike Hrvatske Laura Martin del Campo Steta.
Jedan od glavnih ciljeva Udruge jest povezivanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Meksiku, očuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine te jačanje njihovih veza s Republikom Hrvatskom i hrvatskim zajednicama. Udruga provodi aktivnosti usmjerene na upoznavanje hrvatske povijesti, kulture i običaja te potiče učenje hrvatskog jezika, osobito među mlađim generacijama potomaka hrvatskih iseljenika.
Važan dio rada hrvatske zajednice posljednjih godina usmjeren je na pronalaženje Hrvata i njihovih potomaka diljem Meksika te prikupljanje podataka o njihovim obiteljskim korijenima. U okviru projekta „Hrvatska i Meksiko: zajednička povijest migranata, potomaka i stanovnika hrvatskog podrijetla“ provodi se istraživanje hrvatskog iseljeništva i izrađuje baza podataka s ciljem boljeg povezivanja zajednice i dokumentiranja povijesti hrvatskog iseljavanja u Meksiko. Projektne aktivnosti Meksičko-hrvatske udruge financijski je podupirao i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Očuvanje hrvatskog identiteta i kulturna suradnja
Iako velik dio pripadnika zajednice pripada trećoj ili kasnijim generacijama hrvatskih iseljenika i hrvatskim se jezikom više ne služi aktivno, među potomcima postoji izražen interes za upoznavanje hrvatskog jezika, povijesti, kulture i običaja te za ponovno povezivanje s obiteljskim korijenima u Hrvatskoj.
Posljednjih godina hrvatska zajednica u Meksiku intenzivira kulturne aktivnosti i povezivanje s hrvatskim institucijama i iseljeničkim organizacijama u drugim državama Sjeverne i Južne Amerike.
U listopadu 2024. godine hrvatska zajednica u Meksiku organizirala je izložbu „Hrvatska emigracija u Meksiku: putovanje za osnivanje novog doma“, na kojoj je predstavljen dio rezultata istraživanja o hrvatskom iseljeništvu u Meksiku, uključujući povijest doseljavanja, obiteljske priče, fotografije i druge prikupljene podatke.
Iste je godine Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO prvi put gostovao u Meksiku. LADO je održao dva nastupa u Ciudad de Méxicu, nakon čega je nastupio i na međunarodnom festivalu Cervantino u gradu Guanajuatu. Gostovanje je bilo značajan kulturni događaj za hrvatsku zajednicu i pridonijelo je predstavljanju hrvatske tradicijske kulture meksičkoj javnosti.
Povezanost s Republikom Hrvatskom
Republika Hrvatska i Sjedinjene Meksičke Države diplomatske odnose uspostavile su 6. prosinca 1992. godine. Sjedinjene Meksičke Države nerezidentno pokriva Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Washingtonu, dok u Ciudad de Méxicu djeluje Konzulat Republike Hrvatske na čelu s počasnom konzulicom Laurom Martin del Campo Steta.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Washingtonu periodično organizira i konzularne dane u Meksiku, tijekom kojih hrvatski iseljenici i njihovi potomci mogu obavljati konzularne poslove. Značajan dio interesa pripadnika hrvatske zajednice odnosi se na pitanja hrvatskog državljanstva i dokazivanja hrvatskog podrijetla.
Aktivnosti Meksičko-hrvatske udruge, istraživanje povijesti hrvatskog iseljavanja, evidentiranje potomaka te sve snažnije povezivanje s Republikom Hrvatskom i drugim hrvatskim zajednicama pridonose vidljivosti i daljnjem organiziranju hrvatske zajednice u Meksiku.
